ODLUKA KOJA ĆE RAZBJESNITI MOSKVU
Subota, 30 Rujan 2017
 
OKRET PREMA ZAPADU 

Srbija ušla u 'pravoslavnu vojnu alijansu',
Rusija gubi svoje najjače uporište na Balkanu

Je li Srbija napravila još jedan korak prema NATO-u ili se na to može gledati kao na korak unatrag od Rusije?

ODLUKA KOJA ĆE RAZBJESNITI MOSKVU

Naime, u Ateni je, pred šefom Glavnog stožera grčke vojske Evangelosom Apostolakisom, srpski ministar obrane Aleksandar Vulin potpisao pristupnicu borbenoj balkanskoj grupi EU HELBROC ili, kako se to još naziva, “Balkan Battlegroupu”, svojevrsnoj verziji snaga EU. Toj vojnoj grupaciji, koju bi se zbog sastava moglo nazvati i “pravoslavnom vojnom alijansom”, pripadaju tri balkanske članice EU i NATO-a - Grčka, kao šef, te Bugarska i Rumunjska, zatim članica EU Cipar, ali i Ukrajina čije članstvo najviše iritira Rusiju. Ukrajina ima napete odnose s Rusijom zbog aneksije Krima i secesionističke pobune u regiji Donbas. Podsjetimo, SAD i EU su zbog toga Rusiji uveli sankcije, a Srbija ih nije podržala, iako je pod stalnim pritiskom Bruxellesa da ih se pridržava.


Jedna od brojnih zajedničkih vježbi američkih i srpskih vojnika,
premijer Srbije Aleksandar Vučić (u krugu)
REUTERS

Vojna neutralnost

Iako sadašnja srpska vlast propagira svoju “vojnu neutralnost”, odnosno nepripadanje niti jednom vojno-političkom bloku, a srpski predsjednik Aleksandar Vučić i pred samim ruskim čelnikom Vladimirom Putinom daje časnu pionirsku da Srbija neće ući u NATO ni pod razno dok ih Rusija upozorava da to ne čine ni na javi, ni u snu, ipak se čini da Beograd u tome prilično vrda pa jedno govori, a drugo radi. Doduše, trenutačno održavaju vojnu suradnju i s Rusijom i s NATO-om pa je tako u kolovozu pješački bataljun srpske vojske sudjelovao na NATO-ovim manevrima “Platinum Lion 17.2” u Bugarskoj, a istodobno su srpski vojnici bili na bojevu gađanju s Rusima na Baltiku. Stoga se i srpski mediji pitaju hoće li tako moći u nedogled.   

Naime, Srbija je u dosta delikatnom položaju, u procijepu između “ljubavi prema Rusiji” i interesa oko euro(atlantskih) integracija. Može se reći da Srbija nije u NATO-u, ali je NATO u Srbiji. Tijekom posljednjih nekoliko godina Srbija je s NATO-om sudjelovala u čak 44 vojne vježbe na teritoriju zemalja članica, a s Rusima su na manevrima njihovi vojnici dijelili SDO u samo šest slučajeva.

Iduće godine Srbija će ugostiti zajedničku vježbu s NATO-ovim snagama za izvanredne situacije. Štoviše, Crna Gora, koja je nedavno postala punopravna članica NATO-a, ima sa sjeveroatlantskom alijansom manje sporazuma od Srbije. Osim toga, u sklopu Partnerstva za mir, čija je članica, Srbija je sudjelovala u 23 vojne vježbe. A od 2014. godine Srbija je dobila od NATO-a pomoć u vrijednosti od 12 milijuna dolara. Nadalje, u veljači prošle godine Beograd je potpisao sporazum koji predstavnicima NATO-a u Srbiji daje diplomatski imunitet. Taj sporazum predviđa slobodno kretanje i imunitet za sve pripadnike NATO-a, prema Bečkoj konvenciji, a uz to su se sporazumjeli i o uzajamnoj razmjeni povjerljivih informacija.

Raketni sustavi

Nakon toga, evo već više od godinu i pol, Srbija zavlači Rusiju koja je odmah nakon toga zatražila da i članovi ruske vojne baze u Nišu dobiju potpuno ista prava i privilegije kao i njihovi kolege u NATO-u. Moskva pritišće, ali Beograd još uvijek to oteže, iako je opet pitanje - dokad.

Isto tako, već se mjesecima govori da će Rusija isporučiti Srbiji najmodernije MiG-ove 29, proturaketne sustave S-300, tenkove, artiljeriju i ostalo vojno blago, ali osim trijumfalnih bombastičnih naslova po srpskim proruskim medijima - od kojih su neki pod kontrolom Aleksandra Vučića - sve je još uvijek samo na obećanjima. Rusi također pritišću da se riješi pitanje baze u Nišu na isti način kao i s NATO-om, pa to uvjetuju i popriličnim milijardama za investicijske programe, a premijer Dmitrij Medvedev u niskom je startu, samo čeka Vučićevu odluku kako bi u Beogradu i potpisao taj sporazum te donio vrijedne darove. A iz Bruxellesa i Washingtona upozoravaju predsjednika Vučića da to ne bi bila mudra odluka te da se ne bi baš dobro bodovalo.

No, samo dva dana prije pristupanja Srbije EU HELBROC-u Aleksandar Vulin bio je u posjetu stožeru Organizacije dogovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB), vojnom savezu koji okuplja Rusiju i još pet bivših republika SSSR-a: Armeniju, Kazahstan, Bjelorusiju, Tadžikistan i Kirgistan. Ondje se susreo s generalnim sekretarom ODKB-a Jurijem Hačaturovom, koji je bio i na inauguraciji Aleksandra Vučića.

I Sputnik skeptičan

U priopćenjima s tog susreta govori se o tome da će Srbija aktivizirati svoju suradnju s tom vojnom organizacijom. No, čak i ruski Sputnik piše kako je deklarirana neutralnost Srbije prilično labava, pa i populistička mjera srpskih vlasti. Naime, kako kažu, u slučaju globalnog rata Srbija bi kao neutralna zemlja ostala izvan toga. A oni sumnjaju u tu mogućnost. Sputnik piše: “Srbija je siromašna zemlja, ona nema ni ekonomske baze, ni političku snagu i saveznike koji bi joj tu neutralnost mogli garantirati”. Srbija je u okruženju NATO-ovih članica (Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Bugarska) ili onih koje su već najavile da im je cilj pripadnost NATO-u (BiH i Makedonija) te Kosova koje je praktički njihova baza pa je pitanje koliko Beograd u takvoj situaciji može solirati.

Izvor:JL,29.09.2017,Autor: Vlado Vurušić

 ODLUKA KOJA ĆE RAZBJESNITI MOSKVU Srbija ušla u 'pravoslavnu vojnu alijansu', Rusija gubi svoje najjače uporište na Balkanu - Jutarnji List


Komentari korisnika  RSS feed komentara
 

Prosječna ocjena korisnika

 

Nema komentara

Dodajte Vaš komentar



mXcomment 1.0.6 © 2007-2017 - visualclinic.fr
License Creative Commons - Some rights reserved