50 milijardi eura za razvoj srednje i istočne Europe nudi Kina
Subota, 12 Studeni 2016
 

Kina nudi 50 milijardi eura za razvoj srednje i istočne Europe – Hrvatska praktično odbila ponudu

 Piše: N.Babic
06.11.2016.

Jučer je u Rigi, glavnom gradu Latvije, održan 5. sastanak šefova vlada zemalja središnje i istočne Europe i Kine (16+1), prenosi službena stranica stranica kineske vlade.

Kinesko izaslanstvo je na čelu s premijerom Li Keqiangom došlo kako  bi se dogovorile smjernice za suradnju između Kine i zemalja srednje i istočne Europe.

Na summitu su, uz Li Keqianga, sudjelovalo premijer Latvije Maris Kucinskis, premijer Albanije Edi Rama, BiH je predstavljao predsjednik Vijeća ministara Denis Zvizdić, potom je bio premijer Bugarske Bojko Borisov, premijer Hrvatske Andrej Plenković, premijeri Češke i Estonije, premijer Mađarske Viktor Orban, premijer Litve, premijer Makedonije Emil Dimitriev, premijerka Poljske Beata Szydlo, Rumunjske, premijer Srbije Aleksandar Vučić, premijer Slovačke Robert Fico, premijer Slovenije Miro Cerar i zamjenik premijera Crne Gore Vujica Lazović.

Bili su i predstavnici drugih strana, uključujući Austriju, Bjelorusiju, Europske banku za obnovu i razvoj, EU, Grčku i Švicarsku, koji su na sastanku sudjelovali kao promatrači.

Na sastanku je rečeno da je primjetan napredak i vide se rezultati suradnje između Kine i zemalja srednje i istočne Europe od osnivanja formata "16+1" 2012. godine, a Kina je pohvalila provedbu srednjoročnog plana i smjernice za suradnju između Kine i srednje i istočne Europe.

Hrvatska

Hrvatsku delegaciju je vodio premijer Andrej Plenković, a naša zemlja s Kinom nije dogovorila nikakav unosan posao, niti je potpisala bilo kakav konkretan projekt. Sve što je premijer Plenković uspio "postići" je potpisivanje Memoranduma o razumijevanju o suradnji na području luka i lučkih industrijskih parkova. Dogovor dvije države će, navodno, promicati suradnju između trgovačkih društava država u područjima ulaganja, izgradnje, osuvremenjivanja i upravljanja lukama, kao i razvoju, izgradnji i upravljanju lučkim industrijskim parkovima, ulaganjima u projekte te izgradnji željeznica, autocesta, logistike i skladištenja u vezi s lukama i lučkim industrijskim parkovima te drugim područjima "o kojima se usuglase".

Kina nikada nije skrivala želju za poslovima u luci Rijeka i izgradnji infrastrukture, ali je Hrvatske poslove uvijek odbijala pod izgovorom "kako su problem natječaji i sudjelovanje na njima kineskih državnih kompanija", a svaki posao s Kinom prvo treba gledati i kroz prizmu zakonodavstva EU, i tako dalje.

"Smatramo da je to dobar i kvalitetan okvir za moguća ulaganja Kine u Hrvatsku i infrastrukturu i u promet. To je posebno važno s obzirom na hrvatsku "Inicijativu tri mora", Baltičko, Jadranko i Crno more, s kineskom "Inicijativom jednoga pojasa - Jednoga puta". Na taj način želimo otvoriti mogućnosti gospodarske suradnje a to je posebno važno i u kontekstu stvaranja izravne zračne veze između Kine i Hrvatske, koja bi omogućila i veći priljev kineskih turista u Hrvatsku", rekao je hrvatski premijer, potpuno zanemarujući činjenicu da takozvana "Uspravnica Baltik-Jadran-Crno more" nije nikakva "gospodarska ili infrastrukturna inicijativa", pogotovo ne hrvatska, nego američkog predsjednika Baracka Obame, koji od Baltika do Crnog mora želi stvoriti pojas za suzdržavanje prodora Rusije u EU, što znači da ne postoji ni najmanja mogućnost da Kina integrira svoj mega-projekt s geostrateškim planovima Bijele kuće, koje hrvatske predsjednica uporno predstavlja kao svoje.

Sve u svemu, vrlo žalostan nastup novog hrvatskog premijera, a da ne govorimo o tome da nije postigao ništa, što je bilo i za očekivati od bruxelleskog aparatčika,  kojeg se nikako ne može zvati "liderom" Hrvatske, jednako kao ni predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović

Kolinda Grabar-Kitarović bez ikakve potrebe Hrvatsku pretvara u potencijalnu metu ruske vojske

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zapovijed Baracka Obame predstavila kao osobnu inicijativu

Bosna i Hercegovina

Susjedna Bosna i Hercegovina je također malo postigla. Naime, ukinite su vize za nosioce diplomatskih putovnica NR Kine, te kineskim državljanima sa službenim putovnicama i putovnicama za javne poslove. Izaslanstvo BiH je reklo kako je bilo razgovora i o investicijama u području energetike, transporta i poljoprivrede, a potpisan je potpisan je tehnički sporazum između Elektroprivrede BiH i kineske kompanije iz oblasti energetike, zbog čega je predsjednik Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić, susret ocijenio korisnim.

Srbija

Premijer Srbije je opet učinio najviše, da je na službenim stranicama kineske vlade suradnja između Pekinga i Beograda zaslužila poseban članak.

 Srbija je s Kinom potpisala ukupno pet trgovinskih sporazuma, dvije zemlje su u potpunosti ukinule vizni režim jedna drugoj, a dogovoreno je da će Kina graditi dionicu puta Surčin –Obrenovac, kao i dio obilaznice oko Beograda.

Premijeri Vučić i Li Keqiang su potpisali memorandum između Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije i kompanije Huawei, a izrazili su zadovoljstvo sa svim ranije dogovorenim projektima u izgradnji ili poslovima kao što je bio ulazak kineskog kapitala koji je spasio Željezaru Smederevo. Srbija je od Kine zatražila pomoć za rješavanje problema u unosnom rudarskom bazenu RTB Bor i Petrokemiji. Na kraju susreta su potpisana 22 sporazuma, od trgovine, preko infrastrukture, do medija, koji su dio Sveobuhvatnog sporazuma  strateškog partnerstva između dvije zemlje, prenosi srpsko izdanje agencije Sputnik.

"Od 50 milijardi eura se Plenković iz Rige vraća s dogovorom kako ćemo se s Kinom nešto možda i dogovoriti"

Da nije žalosno bilo bi smiješno, ali se upravo ovim riječima može opisati radni posjet hrvatske delegacije 5. sastanku šefova vlada zemalja središnje i istočne Europe i Kine, takozvanom formatu "16+1".

Naime, Kina je u Rigu došla s konkretnim ponudama i novcem, kojeg hrvatski političari valjda nisu smjeli prihvatiti bez dozvole, vjerojatno jednim dijelom zbog politike Bruxellesa, a drugim zbog odanosti Washingtonu koji prolazi kroz fazu posebno napetih odnosa s Pekingom.

Ova je odluka utoliko nerazumnija, ako se uzme u obzir katastrofalna situacija u hrvatskom gospodarstvu, posebno u realnom sektoru, ali i zbog činjenice da Kina nudi novac, a da u zamjenu ne traži strateško ili vojno partnerstvo, ili promjenu unutarnjeg društveno-ekonomskog modela Hrvatske, što su od nas tražili i još uvijek traže naši "zapadni partneri".

Peking je osnovao "Fond za financiranje projekata u zemljama srednje i istočne Europe" i planira da on iznosi 50 milijardi eura za financiranje projekata od u sektoru visoke, robe široke potrošnje i razvoja infrastrukture. Fond danas ima spremnih 11 milijardi dolara, prenosi Reuters, a rast će ovisiti o pristanku partnera na određene projekte

Fond je namijenjen zemljama srednje i istočne Europe, ali je moguće daljnje širenje na zapad. Srednja i istočna Europa su dio takozvanog "Novog puta svile", kojeg Andrej Plenković naivno misli integrirati s Obaminim projektom "Uspravnice Jadran-Baltik-Crno more".

Kina ovim projektom želi omogućiti pristup novim tržištima i međusobno povezati više od 4 milijarde ljudi. Peking u tom projektu vidi i Hrvatsku, ali je poznato da kineski predsjednik Xi Jinping i premijer Li Keqiang nikada dva puta nisu nekoga molili da se pridruži njihovoj ponudi. Dakle, formalne izjave o "prijateljstvu i nadi za suradnju u budućnosti" su Kinezi gotovo sigurno shvatili kao odbijenicu od strane Zagreba.

Šteta, jer su samo prošle godine Kinezi uložili u regiju oko 5 milijardi eura, a nove će investicije biti ograničene na Njemačku, kao i na zemlje poput Srbije i drugih, koje ne odbijaju suradnju s NR Kinom.

S jedne strane se može i razumjeti lakše poslovanje Beograda a Kinom, ali je Njemačka, jednako kao i Hrvatska, članica i Europske unije i NATO pakta. Iz kojih razloga Berlin ima pravo surađivati s Kinom, pa čak i Rusijom, s kojom planira graditi gradi plinovod "Sjeverni tok 2", a naši političari se boje i najmanji ugovor s američkim geostrateškim neprijateljima?

Razuman odgovor na ovo pitanje je teško dati. Ove godine smo još uvijek bili na listi kineskih partnera za povezivanje 4 milijarde ljudi, a vidjet ćemo kako ćemo se pozicionirati za godinu dana, na 6. sastanku šefova vlada zemalja središnje i istočne Europe i Kine, takozvanom formatu "16+1", te hoće li Peking skratiti listu partnera u "Fondu za financiranje projekata u zemljama srednje i istočne Europe".

Copyright © 2016. www.altermainstreaminfo.com.hr

Izvor:Alter Mainstream Info,06.11.2016,Piše: N.Babic

Kina nudi 50 milijardi eura za razvoj srednje i istočne Europe – Hrvatska praktično odbila ponudu



Komentari korisnika  RSS feed komentara
 

Prosječna ocjena korisnika

 

Nema komentara

Dodajte Vaš komentar



mXcomment 1.0.6 © 2007-2017 - visualclinic.fr
License Creative Commons - Some rights reserved