GRAD ZADAR MILENIJSKI FENIKS...
Nedjelja, 16 Rujan 2007

Zašto je Zadar jabuka u koju je svatko želio zagristi? 

Riječ je očito o geografskoj i s time u vezi strateškoj poziciji. Na takvom mjestu na obali jednostavno je morao nastati važan grad imenom : ZA - DAR [Idassa, Iadassina, Jadasina, Jadra, Diadora, Jader, Jadera, Jadertina, Zara, Zadar ].

IAM ERAT. Već bijaše, rekao je još Porfirogenet. Zadar prije Rima.

Once the largest city-fortress in the entire Republic of Venice, Zadar had ceased to be a fortress on December 14th, 1868 by the decree of the Emperor Franz Joseph I of Austria. Four years later, on February 24th, 1873, a contract for the demolition of the south-western city fortifications was signed.



Zadar, lučica Foša, grafika iz 1876

On the same day December 14th, 1868 the famous Land Gate stayed opened through the night for the first time. About sixty years later in 1929, the canal among the impressive city walls in Foša harbour was backfilled and the walkway around this harbour of fabulous beauty was added ten years later.


Zadar 1901. (panorama s juga).

Čini se da su još Liburni znali da je to mjesto na kojem ne puše bura. U zadarskom zaleđu nalazi se najveći i najplodniji prostor u Dalmaciji, a kroz njega vode najvažniji i najkraći putevi prema unutrašnjosti. Pred gradom leži najkompliciraniji obrambeni zid, otočni labirint kroz koji se teško plovi bez Arijadnine pomoći. Konačno, ingenioznošću graditelja na današnjem je Poluotoku izgrađen takav sustav obrane koji se mogao savladati – da se poslužimo ciničnom tvrdnjom francuskog grofa Villehardouina – samo s Božjom pomoći. Bilo da su tokovi gospodarstva i ekonomske moći tekli morem, bilo da su tekli kopnom (najčešče u sprezi), kontinuitet i napredak su, unatoč prekidima, bili osigurani. Pozicija na Jadranu je bila uzrokom i blagostanja i zaostajanja. Svatko tko je želio kontrolirati Jadran i obalu, morao je najprije oslabiti Zadar.


Prikaz južne Liburnije i cestovne mreže rimskog razdoblja


Zadarska luka 1840. (litografija V.Poireta).

Prvo trajno naseljavanje na tlu Zadra pada u početke željeznog doba, na razmeđi 10. i 9. stoljeća pr. Krista kao naselje Liburna ( Ilira), zatim postaje rimska kolonija te bizantski teritorij. Od razdoblja hrvatskih vladara (od 9. st.) postupno ga naseljuju Hrvati, od 1105, priznaje vlast hrvatsko-ugarskih vladara, i nakon sramotnog napada križara na Zadar, 1202, papa Inocent III. napisao je 15. rujna 1204. pismo mletačkom duždu Henriku Dandolu u tri točke. - 1) da francuska vojska, koja je imala udjela u opkoljenju i razaranju Zadra, neće biti ekskomunicirana nakon što je obećala da će se pokajati; 2) da Mletački dužd nije molio pomilovanje, te zato Papa ne želi posvetiti novoizabranog biskupa, po mletačkom izboru; 3) da je za Zadar naredio izbor i predstavljanje pogodnog nadbiskupa, od 1409. vlast Venecije [Serenissime], od 1797. Austrije, zatim (1805. do 1813.) Francuske [ Ilirske provincije ] te ponovno Austrije. Rapalskim ugovorom, istrgnut iz matice zemlje, 1920. potpada pod Italiju, a 1943. zahvaljujući ZAVNOH-u pripojen je matici Hrvatskoj, razoren, zločinačkim bezrazložnim bombardiranjem.


La Repubblica di Venezia nel 1796.

 
Zadarska luka za vrijeme Napoleonovih Ilirskih provincija 1805 - 1813

Lokacija Ilirskih pokrajina


Zadar oko 1847. pogled iz Brodarice
(kromolitografija po akvarelu J.Hgelmlera).

Od propasti Salone u 6. stoljeću, Zadar je prvi grad Dalmacije. Tu stoluje Bizant, Venecija, Francuzi, Austrija, Italija.....Još prije njih (od 7. st. prije Krista) Jadasini, Rimljani i Istočni Goti. Tu se ostvaruju nevjerojatna savezništva (Francuzi, Anžuvinci, Venecija [Mlečani], Pisa, hrvatski i hrvatsko-ugarski kraljevi). U zadarskom zaleđu, na jedinom dovoljno velikom plodnom zemljištu u Dalmaciji – od Nina do Knina – nastaje hrvatska srednjovjekovna država. Prema Zadru vode svi putevi iz unutrašnjosti. Grad od kojeg su zazirali Avari, pred čijim su zidinama Križari zazivali Božju potporu, koji je Venecija nekoliko puta osvajala i gubila, morao je zbog nesretnog spleta povijesnih okolnosti, vječno prvo mjesto u Dalmaciji prepustiti Splitu, i 1920 (Rapallo) i 1944 (bombardiranje 1943-44) !? Zašto !!??


Dio grada južno od Donata (vidi se dio krova) ____Široka ulica [Kalelarga] pogled sa zvonika


Bombe na sreću pljušte u more ispred Brodarice (snimak: US Air Force)

Zadar je grad prekida u kontinuitetu i stalnog vraćanja na puteve sjaja i slave. Zadarska demografska i nacionalna struktura se kroz povijest stalno mijenjala. Nekoliko puta mijenjao je protiv svoje volje, i stanovništvo i službene jezike. Od liburnskog i dominantno romanskog do gotovo potpuno hrvatskog grada, od najmoćnijeg na istočnoj obali Jadrana do trećeg po veličini, zamršen je put, prepun stradanja. No ono što je ostalo konstantom i na čemu je uvijek iznova gradio svoju obnoviteljsku moć jest njegov izvanredno povoljan smještaj na obali, njegova duhovna i prirodna pripadnost Mediteranu. Danas je teško zamisliti ozbiljnije proučavanje mjesta hrvatske pripadnosti Europi i Mediteranu bez Zadra.

Sačuvani spomenici duhovne i materijalne kulture još i danas pričaju o burnoj prošlosti grada (nekoliko slojeva gradskih zidina, gotike, renesanse do baroka, uz čuvenu zbirku crkvenog srebra i zlata).


Zadar 1486. (litografija Konrad von Grunemberg).

Zadarski je guiness zaista impozantan: prve škole, bolnice i biblioteke (11. st.), prvi notni zapisi (12. st.), lekcionari (14. st.), skazanje (15. st.), prvi hrvatski roman P. Zoranića «Planine» (napisan 1536, tiskan 1569), Osnovano prvo Sveučilište u Hrvatskoj: studij teologije i filozofije [Universitas Jadertina] (1396), Otvorena Vojna bolnica (1611-1804), Osnovan Povijesni arhiv (1625 po novim istraživanjima i ranije), Prvi posjet pape Hrvatskoj Aleksandar III. (Zadar,1177), Prva patološka obdukcija u Hrvatskoj (Zadar, 01.07.1707. po dr. Ivan Danijeli), Osnovana najstarija tvornica likera Drioli (1768), Osnovano «Plemičko kazalište»[Teatro Nobile] (10.03.1783), Pokrenuta prva civilna bolnica sv. Roka (1804-1887), Prve novine na hrvatskom jeziku »Kraljski Dalmatin» (1806-1810), Pokrenut Prvi Medicinski fakultet u nas (Zadar, 1806-1811), Prva hrvatska čitaonica «Druxba od sctenja» (1807), Francuzi osnivaju Veliku školu [Prvo svjetovno sveučilište] (1806-1812), Popločane ulice, uređena kanalizacija (prva polovica 19. st.), Gradski Bastion pretvoren u javni perivoj (1829), Arheološki muzej (1830), Osnovan Narodni muzej (1832), Završena cesta preko Velebita sv. Rok (1832), Prirodoslovni muzej (1838), Proradio Gradski vodovod (1838), Prvi tjednik «Narodni list» (1862), Sagrađeno Novo kazalište [kasnije nazvano po talijanima Teatro Verdi] (07.10.1865), Prvo društvo Crvenog križa u Hrvatskoj (1878), Izgrađena nova Pokrajinska bolnica u Zadru (od 1887 do danas), Prva nogometna utakmica u Hrvatskoj, Zadar 24.rujna 1884.održana na predjelu Ravnice [između Jazina i Kolovara], između Engleskih časnika, njih pedesetak sastavljeni u dvije momčadi uz sviranje engleske i austrijske himne odigrali su utakmicu u nazočnosti princa od Edinburga, sina kraljice Viktorije [kako u ovoj utakmici nisu igrali Hrvati, povijest hrv. športa zabilježio je prvu takvu utakmicu 1888. u Županji, gdje su se nadmetali radnici iz Belišča i Županje], Prva javna rasvjeta u Hrvatskoj na Silvestrovo (1894), Prva eter narkoza u ovom dijelu Europi iza Bostona (11.03.1847), Vrijeme talijanske okupacije i dekroatizacije Zadra (1920 – 1943), Zadarski partizanski odred [XIX. Sjeverno - dalmatinska divizija] ulazi u Zadar (31.10.1944), Prvi fakultet u Hrvatskoj izvan Zagreba, Filozofski fakultet Zadar (1956)....Prvo Bienale alternativnih znanosti 22. i 23. rujna 1988.organizator skupa Astroantropološko društvo Zadar i Centar za alternativne znanosti Split.
Namjesništvo je 20.rujna 1862. pod brojem 16107/3830 odobrilo pravila Narodne čitaonice.Prva skupština NČ održana je u prosincu 1861. te je za predsjednika izabran Frane Danilo, a članovi uprave još su bili Josip Antonietti, Manfred Borelli, Ilija Dede Janković i Jovo Medović. Pravila su bila napisana na hrvatskom i talijanskom jeziku, a čitaonica se do 1906. nalazila preko puta kavane Central u Širokoj ulici kada je preseljena u kuću Manzini na današnjoj Obali Petra Krešimira IV. [Nova obala] i tada je promjenila naziv u HRVATSKA ČITAONICA. Tu je čitaonica djelovala do 1918. a obje zgrade gdje je bila čitaonica srušene su za bombardiranja Zadra 1943. i 1944. godine. Narodna čitaonica bila je središte organiziranog Narodnog preporoda u Dalmaciji i u njoj su djelovali gotovo svi vodeći ljudi kulturnog i političkog života Zadra i Dalmacije.


Gospodski trg i 'Dobnik' (sat) 1902. god.te Grb K'n'K monarhije na Satnoj kuli 

Od 1848. g. pa do pada pod Italiju (Rapallo 12.studeni 1920) u gradu je djelovalo 55 raznih društava, 6 tiskara, izlazilo 82 časopisa i novina, objavljeno više od 2.000 naslova raznih knjiga, imao je dvije gimnazije, glasoviti ženski licej, modernu obrtnu školu i više osnovnih škola.

Italian territory of Zara/Zadar 1920-1947
[ do de iure 10.02.1947. - de facto 31.10.1944.] 

Popis stanovnika Zadra (17.03.1943.)  iznosi 8.700, od toga u Arbanasima 4.200 stanovnika a u Voštarnici i Brodarici 3.500 stanovnika, a Poluotok samo 1.000 stanovnika !


Panorama Zadra s nacionalnim parkovima u okružju

Na širem prostoru Zadar je okružen s četri nacionalna parka (Plitvice,Paklenica,Krka i Kornati) i s 50 turističkih mjesta. Zadarska regija nudi 1.200 km slikovite i čiste morske obale sa spletom od 300 otoka i otočića, s mnogo mirnih i netaknutih uvala.

Danas je Zadar administrativno, turističko, kulturno i prometno središte šire regije, te upravno sjedište Županije zadarske.


Zadar 2005. Uvala Vrulje [uvala Sv. Jakova, tal. val de Bora] s Marinom,
desno Brodarica, lijevo Voštarnica, naprijed Poluotok
s novim pristaništem za cruisere

Zadar je grad prošlosti i obnoviteljske snage, Na njegovim su se antičkim i srednjovjekovnim izvorima napajali mnogi naraštaji. Ništa nije zaboravljeno. Ništa izgubljeno. Zemljopisni položaj, blaga klima, pitoreskni krajolik, otoci i ravnice, mediteranski ugođaj i umjetnički izraz, duh snošljivosti i ljubavi, odvest će ga ponovo, nakon ovog bolnog prekida, na puteve sjaja i slave, tamo gdje mu je oduvijek mjesto.


Grad Zadar - Plan Poluotoka.
Lit.: TZZ 1996, RCZ 1999
VIDEO POVIJEST o ZADRU>>>  Video - Zadar
  
HISTORY of ZADAR in VIDEO >> Video - Zadar
Snimak zadarske luke iz 1904. godine >>
> http://youtu.be/5WExBsIKDIA