:: IMAMO PROBLEM s JOOMLOM !   :: Ginekolog Erden Radončić i biolog Patrik Stanić su tim stručnjaka koji je pomogao tisućama žena   :: General Čermak ZAUSTAVIO "HYATT MARASKA"!?   :: Zadarska Torakalna kirurgija prva u Hrvatskoj   :: 50-ta GODIŠNJICA PROFESORA BALTAZARA !   :: AMERIČKI ARHITEKT PETER LEVINS ISTRAŽUJE FAŠISTIČKO ARHITEKTONSKO NASLIJEĐE ZADRA   :: ZBOG STRAHA OD 'SRBIZAMA' ZABORAVILI NA HRVATSKI JEZIK   :: Velika Albanija, Mala Britanija, skraćena Srbija   :: Prva grupna bojeva gađanja i raketiranja iz Kiowa Warriora   :: Vlada odlučila F16 koštat će nas 3 milijarde, a Gripen bi stajao 8 milijardi kuna
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
 
 
 


 
 
 
 
 


Plan MO Brodarice


ZADAR

OSOBNA KARTA

Grad Zadar je jedinica lokalne samouprave u sastavu Zadarske županije. Gradska tijela su: Gradsko vijeće s 27 viječnika, poglavarstvo s 9 članova i gradonačelnik. Grad ima u sastavu 36 mjesnih odbora, 15 naselja te 72.718 stanovnika popis 2001.godine a popis 2011. godine 75.082 stanovnika (poEU),bez okolice  kao i Županije. Sjedište Grada je: 23000 Zadar, Narodni trg 1.
 
http://2.bp.blogspot.com/-1HC59opv9pw/VcsgjEUkp-I/AAAAAAAAAXg/a5LNHd8Pa4o/s1600/PL_Evropski%2Bgradovi%2Bsa%2Bzidinama.jpg
Glavni Izbornik
Naslovnica
Linkoteka
MO Brodarica
Zadarski kutak
Aktualno
Skandalozno
Događaji
Kultura
Povijest
Politika
Zanimljivosti
Razbibriga
Sport
Obavijesti
dpu Maraska Park
EU
Video - Brodarica
WWW








DAN GRADA ZADRA
I SV. KRŠEVANA
24. STUDENOG




ANĐEO GRADA ZADRA

na vrhu tornja katedrale
Sv. Stošije
bdije nad gradom i okreće
se u smjeru vjetra

POVIJEST HRVATA

Kada Meštrović u Zadru ?




Uzorak Slike
SVI  ZADARSKI
(GRADO)NAČELNICI

Pod raznom vlašću sve do
1920. - Zadar je bio
Glavni grad Dalmacije
Uzorak Slike
Mletačka Republika
1409. - 1797.
Grb
-o-
Austro Ugarska
monarhija
1797. - 1805

-o-
Ilirske Provincije
Napoleonove
1805. - 1813.
  
Trifun Pasquale
1805. - 1806.
Petar Damijani od Vrgade
1806. - 1811.
Andrija Borelli Vranski
1812. - 1814.

Austro Ugarska
K'n'K monarhija
1813. -1918.


Nikola Pappafava
1814. - 1818.
Francesco de Sanfermo
1818. - 1830.
Antonio Alesani
1830. - 1832.
Antonio Cernizza (Crnica)
1832. - 1840.
Giulio Parma
1840. - 1840.
Antonio Rolli
1840. - 1841.
Franjo Borelli Vranski
1841. - 1844.
Antonio Nekić
1844. - 1848.
Marko Cernizza (Crnica)
1848. - 1858.
Antonio Nekić
1858. - 1861.
Kuzma Benja Posedarski
1861. - 1874.
7.lipnja 1897. deseti
izbor za poglavarstvo

Nikola Trigari
1874. - 1899.
Luigi Ziliotto
1900. - 1916.
Matej Škarić
1916. - 1818.
Alfons Borelli
1918. - 1918.

Kraljevina Italija
Grb
Talijanska teritorija Zadar
1920. - 1943.
Luigi Zilioto
1918. - 1922.
Ascania Persicalli
1922. - 1922.
Vicko Fabiani
1922. - 1941.
Mario Sani
1941. - 1941.
Ivan Salghetti-Drioli
1941. - 1943.

 Njemačka vojna uprava
1943. -1944.
 Zadar - Zara

Karlo de Höeberth
1943. - 1944.
-o-

SFR Jugoslavija
1945. -1990.
SR Hrvatska
Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Croatia.svg
OPĆINA ZADAR
Ivo Dražević
1945. - 1946.
Krsto Đerđa
1946. - 1947.
Drago Labar
1948. - 1950.
Mladen Buljevac
1950.
Branko Modrić
1950.
Edvin Andrović
1951.
Ante Maštrović Nino
1951. - 1952.
četverogodišnji mandat
Ante Sorić Golub
1952. - 1956.
Albin Švorinić
1956. - 1960.
Jovan Jokić
1960. - 1963.
Drago Strenja
1963. - 1967.
Kažimir Zanki
1967. - 1972.
Julian Padelin
1972. - 1974.
predsjednik skupštine
općine Zadar

Šime Patrk
1974. -1979.
Ivica Maštruko
1979. - 1986.
Josip Vlahović
1986. - 1990.

Republika Hrvatska
1990. -

  • Ivo Livljanić
    1990. - 1992.
    Duško Kučina
    1992. - 1994.
    Božidar Kalmeta
    1994. - 2004.
  • Ana Lovrin
    2004. - 2006.
  • Živko Kolega
    2006. - 2009.
    Zlonimir Vranćić
    2009 - 2013
    Božidar Kalmeta
    2013 - 2017
    Branko  Dukić
    2017 -
Uzorak Slike
Courtesy by Pavao Jerolimov

 



Spomenik buri na Brodarici

  • KAD SI U OVIM ULICAMA ONDA SI NA BRODARICI:

    • OBALA KNEZA TRPIMIRA (od 1 do br. 36, parni neparni)
      ULICA ASJE PETRIČIĆ
      ULICA VATROSLAVA JAGIĆA
      ULICA IVANA GUNDULIĆA
      ULICA S.S. KRANJČEVIĆA
      PUT PETRIĆA
      PUT NINA (svi neparni i bb)
      ULICA IVANA LUKAČIĆA
      ULICA IVANA MEŠTROVIĆA(svi neparni)
      ULICA IVANA ZAJCA
      ULICA LOVRE MATAČIĆA [PUT DIMNJAČARA]
      ULICA MIROSLAVA KRLEŽE
      ULICA GRGE OŠTRIĆA
      ULICA VJEKOSLAVA MAŠTROVIĆA
      ULICA VINKA JELIĆA
      ULICA VATROSLAVA LISINSKOG
      ULICA PETRA KASANDRIĆA
      ULICA LUKE SORKOČEVIĆA
      ULICA JAKOVA GOTOVCA
      ULICA FERDE LIVADIĆA
      ULICA ĐURE SUDETE LUKORANSKA ULICA
      DINARSKA ULICA
      PRILAZ SIDE KOŠUTIĆ
      PUT DIKLA (neparni od 1-29, parni od 2-42)
      RASKRIŽJE NIN-BOKANJAC
      ULICA ANTUNA MIHANOVIĆA
      ULICA BRUNE BUŠIĆA
      ULICA DUBRAVKA DUJŠIN ULICA GRGURA NINSKOG
      ULICA JOSIPA KOSORA
      ULICA IVE VOJNOVIĆA
      ULICA JOSIPA KOZARCA
      ULICA JOSIPA RUNJANINA
      ULICA MILKE TRNINE
      ULICA MAKA DIZDARA (svi parni)
      ULICA STANKA VRAZA ULICA ZINKE KUNC LAZARETSKA ULICA
      PUT BOKANJCA (neparni od 1-61b i bb)
      PUT NINA (parni do 206)
      ULICA BRANIMIRA GUŠIĆA
      ULICA FRA GRGE MARTIĆA
      ULICA FRA LUJE MARUNE
      ULICA FRANJE KUHAĆA
      ULICA GOSPE MASLINSKE
      ULICA JEROLIMA MIRKOVIĆA
      ULICA JOZE IVAKIĆA
      ULICA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
      ULICA MILE BUDAKA
      ULICA NIKOLE STRMIĆA
      ULICA STJEPANA GUNJAČE
      ULICA VJEKOSLAVA FICHERTA
      ULICA ZADARSKIH BRATOVŠTINA
      nove>>>
      ULICA DENISA ŠPIKE
      ULICA ANTE BALJAKA

    • PODČETVRTI BRODARICE:
      "Maraska park",  "Melada"- zapadna polovica, "Belafuža", "Petrići" [Put Petrića], "Mocire" , "Sfinga",
      i najveća "Barići" ["Barićevi" vs "Drošanjica",s najviše kuća 1945.g.- danas stopljene oko zgrade MO Brodarice].

      CRKVE:
    • Uznesenje BDM "Gospe Maslinske",  Kapelica obitelji Andrović

      GROBLJE:
    • "Belafuža"

    • Sfinga u uvali Dražanica vela na Brodarici







Bar kod br. 7
Caffe kod br. 13

Kavana na br. 21

Kineski restoran na br.  21a

Restoran na br. 23

Hotel Hrešć na br. 28

ŠETNICA...



 ...KADA?





LUKOBRAN - ĐIGA
NAJJUŽNIJI DIO BRODARICE

BARKAJOLI  VEĆ STOLJEĆIMA
POVEZUJU BRODARICU
S POLUOTOKOM [STARI GRAD] 


painter Jenniffer Garreth

ZADARSKI BARKAJOLI

Zadar od 14. stoljeća gaji tradiciju barkajola
(lat. barcatores), građana
kojima je zadarska komuna
u srednjem vijeku davala
pravo da za određenu
naknadu svojim barkama
prevoze ljude ili teret
u gradskoj luci.
Zadarski barkajoli su tako i
danas jedan od zaštitnih
simbola grada Zadra.
Oni već sedam stoljeća s
malim čamcima na vesla
povezuju dva kraja gradske
luke po svim vremenskim
uvjetima, štedeći na taj način
vrijeme svojim vjernim
putnicima. Ova tradicija se
već stoljećima prenosi s
koljena na koljeno u
nekoliko obitelji, a uspjela
se održati unatoč izazovima
modernog vremena.

 

 

 





SAMO
GRAD KOJI IMA SVOJ DNEVNI LIST,
SVOJ TJEDNIK,
SVOJ RADIO, SVOJU TELEVIZIJU
MOŽE POSTATI VELEGRAD [METROPOLA]

Zadar ima dnevne listove



Thumbnail for version as of 23:47, 20 February 2012
Uredništvo i stranica
ZADAR
-
VOX dnevnik
ugašen





Tjednici Zadra






Tjednici REGIONAL i VOX
ugašeni krajem I. mj. 2015.


Zadar se i sluša !





Zadar se i gleda


GRADSKA TELEVIZIJA
ZADAR

GTV trajno ugašena 2.7.2014. 
 VOX TELEVIZIJA

UGAŠENA 6.5.2016.


HTV STUDIO ZADAR

Zadarski portali
 [news]

 


TEXT IS COMING

 VOX TELEVIZIJA

 VOX TELEVIZIJA


niktitanik.com

 zadarski.hr [SD]

057info

ZDNews.hr – Zadarski news portal



...na 100 žena...
...4-5 muškaraca...


INFO TEL:
0800-5432

RODA

PETICIJA





World famous...

...
Maraschino liqueur
from Zadar !



Naslovnica arrow Aktualno arrow ZBOG STRAHA OD 'SRBIZAMA' ZABORAVILI NA HRVATSKI JEZIK



ZBOG STRAHA OD 'SRBIZAMA' ZABORAVILI NA HRVATSKI JEZIK Ispis E-mail
Subota, 02 Lipanj 2018
 
ZA GLOBUS PIŠE IVO GOLDSTEIN

JESMO LI U STRAHU OD 'SRBIZAMA' ZABORAVILI NA HRVATSKI Evo koje su sve riječi izgnane iz našeg jezika zbog nakazne logike samozvanih jezičnih čistača

  • 28.05.2018.
    Po nakaznoj logici samozvanih jezičnih čistača, riječi “datum”, “glasati”, “dobrovoljac”, “štampa”... zaslužuju izgon iz hrvatskoga. Postaje li jezik opet političko oružje?
 
 Jezična pitanja i javne diskusije o njima vode se u svim nerazvijenim i razvijenim kulturama i zemljama. Hrvatska u tome nije iznimka – logično je da se u tim diskusijama održavaju sve hrvatske specifičnosti. A jezična su pitanja uvijek istovremeno i politička i identitetska.
 
foto: Jutarnji List

Hrvati su povijesno i tradicionalno posebno osjetljivi na jezik, i to s razlogom, jer u 19. stoljeću nisu imali državu, poput Srba, a jezik je bio jedan od najvažnijih elemenata nacionalnog identiteta. Od tridesetih godina 19. stoljeća, ali i prije i poslije, uistinu je bila ponajvažnija borba za hrvatski jezik. Hrvatski je sabor 1840. zahtijevao od cara da se na zagrebačkoj Akademiji ustanovi katedra za hrvatski jezik te da se on uvede u gimnazije. Dvadesetsedmogodišnji Ivan Kukuljević Sakcinski drži 1843. prvi govor na hrvatskom jeziku (jer se dotad raspravljalo samo na latinskom) i tvrdi: ”Mi smo malo Latini, malo Nijemci, malo Talijani, malo Mađari, malo Slaveni, a ukupno, iskreno govoreći, nismo baš ništa! Mrtvi jezik rimski i živi mađarski i talijanski, to su naši tutori; živi nam se groze, mrtvi nas drže za grlo.” Hrvatski je postao službeni jezik četiri godine poslije.
više-klikni>Read more>dolje>>>

 Od pedesetih godina 19. stoljeća Bogoslav Šulek (1816.-1895., Slovak, da prostite) stvarao je hrvatsko znanstveno nazivlje - botaničko, fizičko, kemijsko, glazbeno, šumarsko, vojno. Mnoge su riječi njegove - obujam, zračenje, kovina, slitina, toplomjer, dalekozor, narječje, glazba, sustav, tvrtka, zemljovid, kisik, vodik, ugljik. Zaslugom Šuleka, ali i mnogih njegovih suvremenika i kasnijih nastavljača, u hrvatski su ušli termini iz društvenih i prirodnih znanosti, tehnologije i urbane civilizacije.

Tih je godina hrvatski pjesnik Petar Preradović (porijeklom, da prostite, Srbin) napisao znamenitu pjesmu “Jezik roda moga” te zanosno pjevao: “Zuji, zveči, zvoni, zvuči / Šumi, grmi, tutnji, huči / To je jezik roda moga!”, a onda pri kraju: “Ljub’ si, rode, jezik iznad svega!/ U njem živi, umiri za njega!/Po njemu si sve što jesi.” Stvari su se u idućim desetljećima pomakle, osim jezika hrvatska kultura i društvo stvorili su i druga obilježja nacionalnog identiteta.

U 20. stoljeću hrvatski je jezik obogaćen djelima Matoša, Ujevića, Krleže i brojnih drugih književnika. Govorni je jezik također bujao, doživljavao prilagodbe i mijene, proširivao riznicu frazeologije i riječi. I dalje su se razvijale stručne terminologije, solidno prateći njihov razvoj u najvećim svjetskim jezicima.

Međutim, u državama kojima je u 20. stoljeću pripadala Hrvatska nanizali su se uz dva svjetska rata brojni oblici totalitarnih i autoritarnih ideologija i njihovih provedbi: tuđinski hegemonizam, monarhistički apsolutizam, ustaštvo, socijalizam/komunizam. U prirodi je tih poredaka da podvrgavaju i posvajaju javni život (katkad u nekim segmentima i privatni) pojedinca i čitavih naroda. Vrše nasilje i nad jezikom, pretvarajući ga u svoje političko oruđe (i oružje).

Tako je i hrvatski jezik bio izvrgnut raznim, međusobno suprotnim ideološkim pritiscima i nasilju. Umjesto da bude sredstvo komunikacije i obogaćivanja života bio je u središtu svakovrsnih, često i štetnih, rasprava. Nagrđivan je nametnutim ideologemima raznih predznaka, što je na drugoj strani poticalo uskogrudnost koja je osiromašivala jezik. Kroz jezik su se vodile ideološke borbe, pravi mali ratovi, s taloženjem inhibicija, animoziteta i predrasuda, koje su zamagljivale jasan pogled na probleme samog jezika.

Kao svako živo biće, kao život sam, jezik živi punim životom i prirodno se razvija samo u slobodi, bez političke instrumentalizacije i pošteđen svih vrsta pritisaka. S uspostavom demokratske Hrvatske ponadali smo se da je baš takvo vrijeme došlo – da se jezik posve oslobodi. No, kao i u mnogočemu drugom, sve je otišlo ukrivo, a nije trebalo. Iako to tako nitko nije rekao, za mnoge pozvane i nepozvane sudionike u toj raspravi hrvatski se jezik počeo definirati ne kao “hrvatski jezik” nego kao “jezik koji je različit od srpskoga”. Kompleks koji se kod dijela (uglavnom “žestokih”) Hrvata javlja širi je od jezičnog problema, on proizlazi iz fenomena koji se u psihologiji naziva “narcizmom malih razlika” u odnosu na Srbe. I tako se potkraj osamdesetih i početkom devedesetih godina 20. stoljeća u hrvatsku svakodnevicu na velika vrata vratila devetnaestostoljetna koncepcija po kojoj je jezik i dalje bitni, zapravo ključni element nacionalnog identiteta i samobitnosti. Pri tome, uglavnom se stvari svode na dva elementa – kao prvo, trebalo je leksik učiniti što različitijim od standardnog srpskog. Drugo, pravopis je trebalo učiniti drugačijim, odatle želja i pokušaji da se uspostavi “korienski” pravopis.

A to nije bilo najpametnije. Je li nas u samostalnoj Hrvatskoj tada na bilo koji način obvezivao srpski jezični standard, i obvezuje li nas danas? Treba li on u bilo kojem smislu biti mjera? Naravno da ne. Ali i danas se pitanje jezika u mnogih neupućenih i slabo upućenih svodi upravo na to. Treba reći grubo i otvoreno – po idejama nekih krugova trebali bismo stvoriti jezik kojim nikad nismo govorili, koji je lažan, koji se naziva hrvatskim, a konstruira se kako bi bio različit od srpskoga. I kako bi se drugim sredstvima vodile borbe protiv sad već bivšeg neprijatelja.

Možda je radikalnim promotorima te koncepcije sve jasno, ali u realnosti baš i nije tako. Naprimjer, je li Franjo Tuđman govorio dobrim, pače izvrsnim hrvatskim jezikom? Naravno da jest, rekao bi svaki “državotvorni” Hrvat, a to je tvrdio čak i akademik Dalibor Brozović. Da li onda imena mjeseci januar, decembar, riječi “postepen”, “volšeban”, “hiljada”, “ostrvo”, “saobrazno uslovima” pripadaju hrvatskom jeziku? Naime, Tuđman ih upotrebljava u knjizi ”Rat protiv rata”, objavljenoj u Zagrebu 1957. godine. Ili je to činjenica koju valja, radi viših ciljeva, jednostavno prešutjeti? No, Tuđmanov se vokabular ne smije prešutjeti. Riječi koje upotrebljava nisu dio standardnoga hrvatskog jezika, ali pokazuju da su hrvatski govornici u prošlim vremenima, pa i danas, bili vrlo neortodoksni i “grabili” iz bazena koji bi, u principu, bio dio standardnoga srpskog jezika. Ali i drugih jezika iz susjedstva, kao i iz svjetskih jezika.

Da li prognati imenicu “komšija”, koju stariji i danas upotrebljavaju u Slavoniji i Imotskoj krajini? Da li izbaciti imenicu “pendžer”, iako amblematska lička pjesma “Pivaj mi, pivaj, sokole” u originalnoj verziji glasi “pod moje drage pendžerom”?

Dobar dio lingvista na hrvatsko-srpskom jezičnom području (ne i u Hrvatskoj!) u doba Jugoslavije tvrdio je kako su turcizmi u principu dio standardnoga zajedničkog hrvatskosrpskog jezika, a germanizmi da nisu, što je bilo krivo – nije se uzimala u obzir slojevita hrvatska povijest i povijest hrvatskog jezika. Sada smo otišli u drugu krajnost – odbacili smo sve turcizme!

Naprimjer, nije prilično reći “crko je ko pas uz tarabu”, jer je taraba turcizam. No, postižete li isti komunikacijski efekt ako kažete “crko je ko pas uz plot” ili “uz ogradu”?

I dok za izgon turcizama još i ima argumenata, mnoge su druge riječi doživjele izgon iz standardnog jezika komunikacije a da se to dogodilo voljom anonimnog jezikoslovca ili nekog samozvanog čistača hrvatskog jezika.

Glagol desiti se prognan je iz hrvatskoga javnog diskursa, netko nepoznat proglasio ga je “srbizmom”(?), iako je Dobriša Cesarić napisao jednu od najljepših ljubavnih pjesama s poznatim stihom “Još bi nam mogla desiti se ljubav, desiti – velim”. Da zaposlimo nekog nadarenog pjesnika koji bi to prepjevao u “dogoditi se, zbiti se”? I “hiljada” je postao srbizam. Uvijek se sjetim svog prijatelja, rodom iz Splita, koji mi kaže da će do smrti govoriti “hiljada”: “Moja baba sa Šolte ne bi razumjela da joj kažem ‘tisuća’.”

Netko je proglasio “spisak” srpskom riječju, pa sad nisam siguran smijem li reći “j… mu sve po spisku”, ili valja govoriti “j… mu sve po popisu”!

Izgnana je i riječ “porodica” i sustavno se zamjenjuje riječju “obitelj”, iako to nije isto. Obitelj je “temeljna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga srodnika, ob. roditelja i njihove djece”, dočim je porodica “široka rodbinska zajednica, drugim riječima svojta, familija” ili “obitelj po slijedu naraštaja (pradjed, djed, otac, sin)”. Razlozi za izbacivanje “porodice” dolaze iz nečijeg dojma da je to srpska riječ – jer srpski jezik ima samo riječ “porodica”, ali ne i “obitelj” – a kako treba postići što veću jezičnu razlikovnost hrvatskoga prema srpskome jeziku, najbolje je “porodicu” ukloniti.

I “neophodnost” je postala nepodobna riječ, pa se valjda treba reći “nezaobilazan” ili se nekako drugačije domišljati. No, za ovo izbacivanje nema argumenata – čini se da je nekome “ophod” zvučao jako srpski ili ruski. No, nije zasmetao vlastima NDH koje su koristile termin “neophodno potrebni stručnjaci” i nitko od toga nije tada pravio problem.

Slijedom takve nakaradne logike više ne može ni “čas”, nego mora “trenutak”, ne može “radnik” nego mora “djelatnik”, ne može “dobrovoljac” nego “dragovoljac”, ne može “glasati” nego “glasovati”, ne može “datum” nego “nadnevak”, ne može “pažnja” nego “pozornost”, ne može “posuditi” nego “pozajmiti”, ne može “potreban” nego “potrebit”, ne može “fotokopija” nego “preslika”, ne može “prilog” nego “privitak”, ne može “štampa” nego “tisak”, ne može “upotrijebiti” nego “uporabiti”, ne može “zadaća” nego “uradak”, ne može “veoma” nego “vrlo”, ne može “muzika” nego “glazba”. Treba li tumačiti da nema nikakvih razloga za izbacivanje tih riječi, da pažnja nije isto što i pozornost, da potrebit nije isto što i potreban, da je štampa kao riječ ušla u hrvatski barem 300 godina prije “tiska”?

Ljudi se boje govoriti i pisati – često čujemo “smijem li reći” ovu ili onu riječ. Da zaključim - ne znamo više, nakon više od četvrt stoljeća života u vlastitoj državi, govoriti ili pisati ni materinski jezik, a sve zbog rigidnog jezičnog purizma. Pri tome nam iz vidokruga posve izmiče činjenica da su mlađe generacije sve slabije pismene, zapravo da su polupismene, kao i čitav niz drugih jezičnih pitanja i problema.

Dok sam pisao ovu kolumnu, saznao sam da se Slobodan Prosperov Novak obrušio na mene u prošlotjednoj emisiji HTV-a “Pola ure kulture” (srijeda, 16. svibnja). Naknadno sam je pogledao, pa mogu reći – ništa od onoga što je u njoj rečeno nije istina, počev od toga da Miroslav Brandt mene u svojim memoarima uopće ne spominje. Nemam drugih komentara, jer je sve o dotičnom gospodinu već napisao Jurica Pavičić u Jutarnjem listu (21. travnja 2018.).

Meni preostaje da ponovim jednu staru reklamu – na muhu se ne puca revolverom, dovoljan je Piretox. A što se tiče nekih emisija HTV-a – one su “ideološka pesnica” poput dnevnika “Politike” u doba Miloševića. Svaka čast!

Izvor: JL, Globus,  28.05.2018, Piše: Ivo Goldstein.

JESMO LI U STRAHU OD 'SRBIZAMA' ZABORAVILI NA HRVATSKI
Evo koje su sve riječi izgnane iz našeg jezika zbog nakazne
logike samozvanih jezičnih čistača - Jutarnji List

 


Komentari korisnika  RSS feed komentara
 

Prosječna ocjena korisnika

 

Nema komentara

Dodajte Vaš komentar



mXcomment 1.0.6 © 2007-2018 - visualclinic.fr
License Creative Commons - Some rights reserved
« Prethodna   Sljedeća »
 
 

EUROPE


 S U M M E R
Uzorak Slike
S U M M E R

Uzorak Slike

LJETNO
DOBA
Uzorak Slike

 Caffe "MAREX"
na Brodarici

Uzorak Slike

UŽIVAJ

Uzorak Slike

S U M M E R

Uzorak Slike

ENJOY-SUMMER
Uzorak Slike

Pozdrav Ljetu

Uzorak Slike

Uzorak Slike

na pozdravu
suncu





SAT - TIME

Maraška
[Prunus cerasus marasca]

S R E T N O !

POSJET - VISIT 


visit counter

from 28.06.2010. -17,30h >
[ till then > 74.859  visits ]



http://previous.presstv.ir/photo/20121208/mozaheb20121208151840420.jpg
2012. NOBEL PEACE PRIZE



CROATIA
01.07.2013.

Ankete





  •  22.05.1992. HR u UN
    Slikovni rezultat za NATO
    01.04.2009. HR u NATO


    01.07.2013. HR u EU



     

     
     WWW






    2010. - 2020.






    IZ PODRUŽNICE

       Motivacijsko pismo članovima

    Podružnice HLZ Zadar a povodom 140 god. HLZ i 68. god. Podružnice Zadar

      Poštovana kolegice/ poštovani kolega,
    Vjerujem kako ste informirani  o uspješno održanoj Godišnjoj skupštini  naše Podružnice. 1. srpnja 2015..  ...opširnije >>>

    IZVJEŠĆE O RADU PODRUŽNICE
     NA SKUPŠTINI HLZ – PODRUŽNICE ZADAR

    a povodom proslave "140 obljetnice HLZ" i 68-me godišnjice Podružnice Zadar HLZ, 1947 - 2014, 1. srpnja 2015.. ...opširnije>>>

     

    Trpimir Goluža: Osiguranje liječnika od
    profnoesionalne odgovornosti još nije riješe

    PREDSJEDNIK HRVATSKE UDRUGE BOLNIČKIH LIJEČNIKA, 26. lipnja 2015....opširnije>>>


    HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA


    Zajedničkom suradnjom  Hrvatske liječničke komore i jedne strane banke nastala je jedinstvena kartica s dvojakom funkcijom.







    140. OBLJETNICA HLZ -Povijest Podružnice Zadar 1947 - 2014

    Prvo liječničko društvo osnovano je i ozakonjeno u Zadru davne 17. prosinca 1868. pod nazivom "Jatro-fizičko društvo" i na taj način uspostavljena je velika aktivnost zadarskih liječnika. opširnije >>>

    LIJEČNICI MEDIJIMA...

    Želimo ispravno informirati javnost u dijelu koji se ne odnosi na "obranu" postupaka...opširnije >>>





    TREĆA DOB...

    Uz rizik da budem optužen za sebičnost nedostojnu liječničke etike, upozoravam na sramotnu pojavu u našem društvu: naši su liječnici nakon umirovljenja marginalizirani do te mjere da se rijetko koji može othrvati depresivnom psihičkom stanju....
    opširnije >>>





    HRVATSKI LIJEČNIČKI SINDIKAT

    Uvođenjem prava liječnika na rad izvan radnog vremena ukinuta je diskriminacija prema liječnicima...opširnije >>>



     
     
     





     

    PAPA FRANJO
    Rođen kao Jorge Mario
    Bergoglio
    (17. decembra
    1936
    , Buenos Aires),
    za papu izabran 13. marta
    2013.



     






    OBNOVIMO BITVU "GALEB"

    danas...


    sutra...

    Inicijativu za obnovu «otočića/bitve Galeb» pokrenuta je u ljetu 2004. god.  ......opširnije>>>

    Dr.sc. Zlatko Begonja, predsjednik MO Brodarica, o Bitvama Brodarice [20.09.2010.]
    ......Bitve s Brodarice>>>

    Prim.mr.sc.dr.med. Želimir Maštrović, vijećnik MO Brodarica, o Kulturocidu na Brodarici
    [03.07.2010.]
    ......Galebu nije bilo mjesta u Bašićevom planu>>>



     22.01.2012.
    RH potpisala Ugovor
     o pristupanju EU
    a 27 država EU ratificira
    pristup Hrvatske>
    EU             -   05.12.11.
    SLOVAČKA  - 17.02.12.
    MAĐARSKA - 14.02.12.
    BUGARSKA - 28.02.12.
    ITALIJA       - 29.02.12.
    MALTA        - 05.03.12.
    HRVATSKA  - 28.03.12.
    LATVIJA      -  02.04.12.
    LITVA          - 08.05.12.
     CIPAR         -  03.05.12.
    ČEŠKA        -  26.06.12.
    IRSKA         -  26.06.12.
    RUMUNIJA   -  02.07.12.
    AUSTRIJA   -  09.07.12.
    ESTONIJA   -  18.09.12.
    POLJSKA     - 16.10.12.
    PORTUGAL -  21.09.12.
    LUKSEMBURG -09.10.12.
    BELGIJA    -     22.10.12.
    ŠPANJOLSKA - 24.10.12.
    GRČKA          -  30.10.12.
    ŠVEDSKA      -  07.11.12.
    FINSKA        -   18.12.12.
    FRANCUSKA  -  28.01.13
    VEL.BRITANIJA -31.01.13
    NIZOZEMSKA  -  05.02.13.
    EK poz.ocjena  - 26.03.13
    SLOVENIJA   -   03.04.13.
    EU Parlam.poz.- 18.04.13.
    DANSKA       -   02.05.13.
    NJEMAČKA     -  16.05.13
     RH postaje tada punopravna
    28 članica  EU


































     
     
     LikeCroatia.hr










    Sala mjeseca

     - ŠALA MJESECA -

    Sala mjeseca

    Ovo je europski vic ...
    Pitaju oca tek rođene bebe:
    - što ste dobili, kćer ili sina?
    - Pa kad poraste nek'se
    samo opredijeli!

    oOo

     U TAMI CRNOGORSKOG
    DISCO CLUBA
     Prilazi momak djevojci.
     - oš plesat
     - oću
     - aj diž se i pleši,
    pusti mene da ja sjednem.

    Sala mjeseca

    - DOKTORSKI -

    Stari doktor kaže
    mladom kolegi:

    'Vidite, medicina je toliko
    napredovala da praktično
    više ni jedan čovjek
    nije zdrav.' 

    oOo

    Kaže jedan liječnik drugom:
    - Ovaj pacijent hitno
    treba biti operiran!
    - Zašto?  Što ima?
    - Novce.

    Sala mjeseca

    Pita sin oca:
    - Tata, šta mama ima
    između nogu?
    - Raj, odgovori on.
    - A ti?
    - Ključ od raja.
    - Pa ovaj, znaš trebalo
    bi da ga mijenjaš,
    susjed ima kopiju!

    oOo

    - VIC O BRAKU–

    Draga,
    što ima za ručak??
    -Ništa mili!!
    -Pa i jučer je bilo
    "ništa"!!
    -E, pa skuhala sam za
    dva dana...

    oOo

    EGLISH JOKE

    Women are like an
    internet virus,

    they enter your life,
    scan your pockets,
    transfer money,
    edit your mind,
    download their problems,
    and
    delete your smile !!!!!

    ooOoo

     Hrvat u Parizu ulazi u
    javnu kuću.

    Prostitutka ga upita:
    - Na koji način želite
    voditi ljubav?
    - Na hrvatski
    - ponosno će on.
    - A ne, ne!
    Nema na kredit!

    oOo

    - MISAO DANA -
    Kratko i jasno

     Za bolesne – postoji
    bolnica
    Za lude – postoji
    ludnica
    Za budale nema ništa,
    zato ih ima svuda

    oOo

    Žene imaju puno
    simptoma
    kad dođu u menopauzu 
    dok muškarci imaju
    samo dva.
    Mozak
    im se počne kurčiti
    a kurac filozofirati.


    oOo

    TEOLOŠKI

    Razgovaraju dva svećenika:

    - "Što misliš hoćmo li
    doživjeti dan kada ćemo
    se moći ženiti?"

    - "Ne znam, ali se nadam
    da naša djeca hoće"

    oOo

    Jeste li znali...?

    oOo

    - JESENSKI -

     Došla žena u posjetu mužu
    u zatvor, pa ga pita:

         Kako se osjećaš, dragi?
    Kao kod kuće - odgovori muž.
    Baš se radujem, a kako to
    kao kod kuće?
    Pa ovako: jelo je neukusno,
    roba neispeglana, nema seksa,
    a ne smijem ni izlaziti!

    -PROLJETNI-

    - Jožek, kad ti gemišt
    najbolje paše?
    - Kad su borovi zeleni.
    - Pa su navek zeleni.
    - Znam.

    - DJEČIJE ŠALE -

     PAPIGA

    -Perice, jesi li ti naučio
    papigu govoriti sve te
    ružne riječi?

    -Ne, ja sam joj samo
    ponavljao riječi koje ne
    smije izgovarati!

    oOo

    - MISAO DESETLJEĆA -

    - MISAO DANA -

    AKO ŽELITE ŽENU
    ODVESTI NA NEKO
    SKUPO MJESTO,
    ODVEDITE JE NA
    BENZINSKU
    PUMPU !!!

    - R E K L I   O  
    Ž E N A M A -

    Kad su žene depresivne,
    ili jedu ili kupuju.
    Muškarci zarate sa
    susjednom zemljom.

    Elayne Boosler

    oOo
    - SUDSKI vs ODVJETNIČKI -

    Odvjetnik:
    Doktore, kada ste radili
    autopsiju, jeste li
    provjerili puls?

    Svjedok:

    Ne.

    oOo

    -iz BiH-

     Nekje v Bosni NATO
    vojak dela sklece ...

    Mujo ga gleda in gleda
    in reče:
    "Jebo' mater, ako ona
    tebi nije pobjegla."

    oOo

    - AKTUAL -

      Kada počinje život ?

    1) Prema rimskom pravu
    život počinje rođenjem...
    2) Prema katoličkoj crkvi
    život počinje začečem...
    3)   Ustvari život počinje
    kad se djeca odsele
    zajedno
    s kućnim ljubimcima!!!!!

    oOo

    Hrvatska istina

    Hrvatska istina,
    na našu žalost!
    Vojnik za 3500 kuna
    riskira život.
    Vatrogasac za 4000
    kuna spašava živote.
    Učitelj za 5500 kuna
    priprema ljude za život.
    Liječnik za 7000 kuna
    spašava i održava živote,
    A saborski zastupnik
    za 20 000 kuna uspijeva
    svima zajebati život!!

    oOo

     Hvali se
    Amerikanac Hrvatu
    kako njegova država
    stalno napreduje,i kako
    se kod njih sve bolje
    i bolje živi, pa kaže:
    "Evo već sutra mi ćemo
    živjeti bolje nego danas.''

    A Hrvat mu odgovara:
    ''Nije to ništa, mi
    već danas živimo
    bolje nego što
    ćemo sutra.''

    oOo 
    CRNOGORSKI ***

    Koja je najveća kletva
    u Crnoj Gori?
    - Dabogada te zvali
    iz biroa rada.









    JESI LI TI ZADRANIN ?
    - JESAM, ČITAM ZADARSKI LIST...



    ... I ZNAM SVE O ZADRU!

     
    Uzorak Slike

     
     
     
     
    © 2018 Zadarska Brodarica
    Čitate informativni nekomercijalni portal koji je nastao s najboljim namjerama da vas informira i zabavi.
    Kopiranje, citiranj kao i korištenje materijala sa ovog portala je dozvoljeno
    ali samo sa dobrim namjerama