:: Vlasnik DOUŞ GROUP (Doguš) postaje zadranin !   :: Dogus grupa dala najbolju ponudu za Marinu Zadar   :: DAN POBJEDE I SLOBODE HRVATSKE   :: PIER ALESSANDRA PARAVIJE -220. godišnjica   :: Zadar sedam tisuća putnika u jednom danu kruzerima   :: Jahta ruskog milijardera Viktora Rashnikov usidrena 5 dana ispred Brodarice   :: U BORBU PROTIV ISIS-a IDU HRVATSKI VOJNICI   :: VEDUTE GRADA ZADRA - i bez Bandića&Keruma   :: 26. Susret lutkarskih kazališta krenuo u Zadru   :: Flybe vozi na relaciji Zadar - London
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
 
 
 



 
 
 
 
 


Plan MO Brodarice


ZADAR

OSOBNA KARTA

Grad Zadar je jedinica lokalne samouprave u sastavu Zadarske županije. Gradska tijela su: Gradsko vijeće s 27 viječnika, poglavarstvo s 9 članova i gradonačelnik. Grad ima u sastavu 36 mjesnih odbora, 15 naselja te 72.718 stanovnika popis 2001.godine a popis 2011. godine 75.082 stanovnika (poEU),bez okolice  kao i Županije. Sjedište Grada je: 23000 Zadar, Narodni trg 1.
 
http://2.bp.blogspot.com/-1HC59opv9pw/VcsgjEUkp-I/AAAAAAAAAXg/a5LNHd8Pa4o/s1600/PL_Evropski%2Bgradovi%2Bsa%2Bzidinama.jpg
Glavni Izbornik
Naslovnica
Linkoteka
MO Brodarica
Zadarski kutak
Aktualno
Skandalozno
Događaji
Kultura
Povijest
Politika
Zanimljivosti
Razbibriga
Sport
Obavijesti
dpu Maraska Park
EU
Video - Brodarica
WWW








DAN GRADA ZADRA
I SV. KRŠEVANA
24. STUDENOG




ANĐEO GRADA ZADRA

na vrhu tornja katedrale
Sv. Stošije
bdije nad gradom i okreće
se u smjeru vjetra

POVIJEST HRVATA

Kada Meštrović u Zadru ?




Uzorak Slike
SVI  ZADARSKI
(GRADO)NAČELNICI

Pod raznom vlašću sve do
1920. - Zadar je bio
Glavni grad Dalmacije
Uzorak Slike
Mletačka Republika
1409. - 1797.
Grb
-o-
Austro Ugarska
monarhija
1797. - 1805

-o-
Ilirske Provincije
Napoleonove
1805. - 1813.
  
Trifun Pasquale
1805. - 1806.
Petar Damijani od Vrgade
1806. - 1811.
Andrija Borelli Vranski
1812. - 1814.

Austro Ugarska
K'n'K monarhija
1813. -1918.


Nikola Pappafava
1814. - 1818.
Francesco de Sanfermo
1818. - 1830.
Antonio Alesani
1830. - 1832.
Antonio Cernizza (Crnica)
1832. - 1840.
Giulio Parma
1840. - 1840.
Antonio Rolli
1840. - 1841.
Franjo Borelli Vranski
1841. - 1844.
Antonio Nekić
1844. - 1848.
Marko Cernizza (Crnica)
1848. - 1858.
Antonio Nekić
1858. - 1861.
Kuzma Benja Posedarski
1861. - 1874.
7.lipnja 1897. deseti
izbor za poglavarstvo

Nikola Trigari
1874. - 1899.
Luigi Ziliotto
1900. - 1916.
Matej Škarić
1916. - 1818.
Alfons Borelli
1918. - 1918.

Kraljevina Italija
Grb
Talijanska teritorija Zadar
1920. - 1943.
Luigi Zilioto
1918. - 1922.
Ascania Persicalli
1922. - 1922.
Vicko Fabiani
1922. - 1941.
Mario Sani
1941. - 1941.
Ivan Salghetti-Drioli
1941. - 1943.

 Njemačka vojna uprava
1943. -1944.
 Zadar - Zara

Karlo de Höeberth
1943. - 1944.
-o-

SFR Jugoslavija
1945. -1990.
SR Hrvatska
Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Croatia.svg
OPĆINA ZADAR
Ivo Dražević
1945. - 1946.
Krsto Đerđa
1946. - 1947.
Drago Labar
1948. - 1950.
Mladen Buljevac
1950.
Branko Modrić
1950.
Edvin Andrović
1951.
Ante Maštrović Nino
1951. - 1952.
četverogodišnji mandat
Ante Sorić Golub
1952. - 1956.
Albin Švorinić
1956. - 1960.
Jovan Jokić
1960. - 1963.
Drago Strenja
1963. - 1967.
Kažimir Zanki
1967. - 1972.
Julian Padelin
1972. - 1974.
predsjednik skupštine
općine Zadar

Šime Patrk
1974. -1979.
Ivica Maštruko
1979. - 1986.
Josip Vlahović
1986. - 1990.

Republika Hrvatska
1990. -

  • Ivo Livljanić
    1990. - 1992.
    Duško Kučina
    1992. - 1994.
    Božidar Kalmeta
    1994. - 2004.
  • Ana Lovrin
    2004. - 2006.
  • Živko Kolega
    2006. - 2009.
    Zlonimir Vranćić
    2009 - 2013
    Božidar Kalmeta
    2013 - 2017
    Branko  Dukić
    2017 -
Uzorak Slike
Courtesy by Pavao Jerolimov

 



Spomenik buri na Brodarici

  • KAD SI U OVIM ULICAMA ONDA SI NA BRODARICI:

    • OBALA KNEZA TRPIMIRA (od 1 do br. 36, parni neparni)
      ULICA ASJE PETRIČIĆ
      ULICA VATROSLAVA JAGIĆA
      ULICA IVANA GUNDULIĆA
      ULICA S.S. KRANJČEVIĆA
      PUT PETRIĆA
      PUT NINA (svi neparni i bb)
      ULICA IVANA LUKAČIĆA
      ULICA IVANA MEŠTROVIĆA(svi neparni)
      ULICA IVANA ZAJCA
      ULICA LOVRE MATAČIĆA [PUT DIMNJAČARA]
      ULICA MIROSLAVA KRLEŽE
      ULICA GRGE OŠTRIĆA
      ULICA VJEKOSLAVA MAŠTROVIĆA
      ULICA VINKA JELIĆA
      ULICA VATROSLAVA LISINSKOG
      ULICA PETRA KASANDRIĆA
      ULICA LUKE SORKOČEVIĆA
      ULICA JAKOVA GOTOVCA
      ULICA FERDE LIVADIĆA
      ULICA ĐURE SUDETE LUKORANSKA ULICA
      DINARSKA ULICA
      PRILAZ SIDE KOŠUTIĆ
      PUT DIKLA (neparni od 1-29, parni od 2-42)
      RASKRIŽJE NIN-BOKANJAC
      ULICA ANTUNA MIHANOVIĆA
      ULICA BRUNE BUŠIĆA
      ULICA DUBRAVKA DUJŠIN ULICA GRGURA NINSKOG
      ULICA JOSIPA KOSORA
      ULICA IVE VOJNOVIĆA
      ULICA JOSIPA KOZARCA
      ULICA JOSIPA RUNJANINA
      ULICA MILKE TRNINE
      ULICA MAKA DIZDARA (svi parni)
      ULICA STANKA VRAZA ULICA ZINKE KUNC LAZARETSKA ULICA
      PUT BOKANJCA (neparni od 1-61b i bb)
      PUT NINA (parni do 206)
      ULICA BRANIMIRA GUŠIĆA
      ULICA FRA GRGE MARTIĆA
      ULICA FRA LUJE MARUNE
      ULICA FRANJE KUHAĆA
      ULICA GOSPE MASLINSKE
      ULICA JEROLIMA MIRKOVIĆA
      ULICA JOZE IVAKIĆA
      ULICA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
      ULICA MILE BUDAKA
      ULICA NIKOLE STRMIĆA
      ULICA STJEPANA GUNJAČE
      ULICA VJEKOSLAVA FICHERTA
      ULICA ZADARSKIH BRATOVŠTINA
      nove>>>
      ULICA DENISA ŠPIKE
      ULICA ANTE BALJAKA

    • PODČETVRTI BRODARICE:
      "Maraska park",  "Melada"- zapadna polovica, "Belafuža", "Petrići" [Put Petrića], "Mocire" , "Sfinga",
      i najveća "Barići" ["Barićevi" vs "Drošanjica",s najviše kuća 1945.g.- danas stopljene oko zgrade MO Brodarice].

      CRKVE:
    • Uznesenje BDM "Gospe Maslinske",  Kapelica obitelji Andrović

      GROBLJE:
    • "Belafuža"

    • Sfinga u uvali Dražanica vela na Brodarici







Bar kod br. 7
Caffe kod br. 13

Kavana na br. 21

Kineski restoran na br.  21a

Restoran na br. 23

Hotel Hrešć na br. 28

ŠETNICA...



 ...KADA?





LUKOBRAN - ĐIGA
NAJJUŽNIJI DIO BRODARICE

BARKAJOLI  VEĆ STOLJEĆIMA
POVEZUJU BRODARICU
S POLUOTOKOM [STARI GRAD] 


painter Jenniffer Garreth

ZADARSKI BARKAJOLI

Zadar od 14. stoljeća gaji tradiciju barkajola
(lat. barcatores), građana
kojima je zadarska komuna
u srednjem vijeku davala
pravo da za određenu
naknadu svojim barkama
prevoze ljude ili teret
u gradskoj luci.
Zadarski barkajoli su tako i
danas jedan od zaštitnih
simbola grada Zadra.
Oni već sedam stoljeća s
malim čamcima na vesla
povezuju dva kraja gradske
luke po svim vremenskim
uvjetima, štedeći na taj način
vrijeme svojim vjernim
putnicima. Ova tradicija se
već stoljećima prenosi s
koljena na koljeno u
nekoliko obitelji, a uspjela
se održati unatoč izazovima
modernog vremena.

 

 

 





SAMO
GRAD KOJI IMA SVOJ DNEVNI LIST,
SVOJ TJEDNIK,
SVOJ RADIO, SVOJU TELEVIZIJU
MOŽE POSTATI VELEGRAD [METROPOLA]

Zadar ima dnevne listove



Thumbnail for version as of 23:47, 20 February 2012
Uredništvo i stranica
ZADAR
-
VOX dnevnik
ugašen





Tjednici Zadra






Tjednici REGIONAL i VOX
ugašeni krajem I. mj. 2015.


Zadar se i sluša !




Novi radio logo
Zadar se i gleda


GRADSKA TELEVIZIJA
ZADAR

GTV trajno ugašena 2.7.2014. 
 VOX TELEVIZIJA

UGAŠENA 6.5.2016.


HTV STUDIO ZADAR

Zadarski portali
 [news]

 


TEXT IS COMING

 VOX TELEVIZIJA

 VOX TELEVIZIJA


niktitanik.com

 zadarski.hr [SD]

057info

ZDNews.hr – Zadarski news portal

  • index.hr
Portal +

    


...na 100 žena...
...4-5 muškaraca...


INFO TEL:
0800-5432

RODA

PETICIJA





World famous...

...
Maraschino liqueur
from Zadar !



Naslovnica arrow Povijest arrow PIER ALESSANDRA PARAVIJE -220. godišnjica



PIER ALESSANDRA PARAVIJE -220. godišnjica Ispis E-mail
Nedjelja, 16 Srpanj 2017
 

ZNAČAJ  PIER  ALESSANDRA  PARAVIJE
  (1797-1857) ZA  ZADAR  I
 
ZNANSTVENU  KNJIŽNICU

15.07.2017.

Na današnji dan, 15. srpnja 1797. u Zadru je rođen profesor govorništva,  književnik, član mnogih akademija, mecena, osnivač i najznačajniji donator Biblioteke Comunale Paravia, danas  Znanstvene knjižnice Zadar

Ove godine obilježava se 220. godišnjica njegova rođenja i 160 godina od prerane smrti.

Osnivač i najznačajniji donator zadarske Znanstvene knjižnice Pier Alessandro Paravia rođen je u Zadru 15. srpnja 1797.,  godine važne za hrvatsku povijest jer njome prestaje višestoljetna vladavina Mletačke republike.

Image may contain: 1 person
PIER  ALESSANDRA  PARAVIJE  (1797-1857)

Politička situacija u Dalmaciji u vrijeme oko Paravijinog rođenja

Kao sjedište generalnog providura za Dalmaciju i Boku Kotorsku Zadar je u teškoj oskudici proživljavao zadnje dane dugotrajne vladavine Mletačke republike (Antoljak, Historiografija, str. 246). Val prosvjetiteljstva zahvatio je Zadar u periodu nakon Francuske revolucije, koja je imala odjeka u cijeloj Europi, pa tako i u Dalmaciji, u kojoj su nicali masovni pobunjenički pokreti. U borbama s Napoleonovom vojskom Austrija gubi posjede u Belgiji, na lijevoj obali Rajne i u Lombardiji, a za odštetu dobiva uz ostalo mletačku Istru i Dalmaciju. 17. listopada 1797. mirom u Campo-Formiju Venecija se ukida kao samostalna država. Iako se u Zadru javljaju pobunjenički pokreti, Austrija ih u začetku guši i sprečava pripojenje Dalmacije Hrvatskoj.

S Bokom Kotorskom i jadranskim otocima Dalmacija je ostala pod tzv. Prvom austrijskom vlasti od 1797. do 1806. godine. Preko vojnih i civilnih komesara u austrijska vlast pokušala je provesti neke reforme, ali sve je omeo novi rat s Francuskom u kojemu je Austrija poražena. (Antoljak, op. c. str. 298). Sklopivši s Napoleonom mir u Požunu (Bratislava) 26. prosinca 1805. Austrija je uz ostalo izgubila i Dalmaciju koja je u veljači 1806. prešla u francuske ruke.

Vojni upravitelj general Marmont i civilni providur Vincenzo Dandolo izravno su podvrgnuti talijanskom potkralju sa sjedištem u Zadru. Dalmaciju su podijelili okruge, a njih na kotare i općine, sudstvo je odijeljeno od uprave, seljak je postao vlasnik zemlje ali plaća desetinu... Unaprijeđeno je stočarstvo, trgovina, obrt, zdravstvo, školstvo, grade se ceste i izdaje dvojezični službeni list Il Regio Dalmata/Kraglski Dalmatin.

više-klikni>Read more>dolje>>>

No unatoč tome narod i svećenstvo ne vole Napoleona i dižu se bune diljem kraljevine, Napoleon dobiva od Rusa Boku Kotorsku i ukida Dubrovačku republiku. No na europskim bojišnicama Napoleon gubi zaposjednuti teritorij i polako se povlači.  1811. formira Ilirske provincije i sjedište se prebacuje iz Zadra u Ljubljanu, no ni tamo nije dugog vijeka jer već 1813. Austrija je vratila Dalmaciju pod svoju vlast, pod kojom je ostala sve do 1914. godine.  General Tomašić postavljen je za vojnog i civilnog guvernera Dalmacije, Dubrovnika i Boke Kotorske, a Zadar ostaje sjedište pokrajine i namjesnika. Austrija je za službenike u Dalmaciju dovodila Talijane i tako je talijanski jezik opet prevladao u službenoj administraciji, uredima, sudovima i školama te zaustavila širenje hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji i političko sjedinjenje s Hrvatskom.(298). No, ipak je u Dalmaciji bilo hrabrih pojedinaca koji su dizali svoj glas za sjedinjenje Dalmacije sa njezinom hrvatskom maticom.

Jedan od takvih bio je Grgur Stratico (državnik, odvjetnik, pjesnik, povjesničar, Zadar, 1736-1806), Završivši studij krivičnog i građanskog prava u Padovi,  vratio se u Zadar gdje se  bavio odvjetništvom, pisao pravne knjige, pjesme edukativno-prigodnog karaktera,marljivo je skupljao dokumente o povijesti Dalmacije koje je iskoristio Kreljanović. (str. 299). Dolaskom nove austrijske vlasti u Dalmaciju postavljen je za vladina savjetnika i člana apelacionog suda u Zadru, na kojoj je dužnosti umirovljen 1803. godine. Za vladavine Francuza, Dandolo ga postavlja za radnog člana pri središnjoj zdravstvenoj komisiji kao i središnjoj poljoprivrednoj komisiji. Bio je počasni član Gospodarske akademije u Splitu, Agrarne akademije u Trogiru, član Akademije za znanost, književnost i umjetnost u Padovi. Bio je 1787. godina jedan od osnivača Gospodarsko-književne akademije u Zadru te je iznosio svoje ideje u svrhu unapređenja poljoprivrede u Dalmaciji. Zalagao se je da Zadar dobije tiskaru, ali u tome nije uspio.

Skupljajući građu za povijest Dalmacije, stvorio je bogatu knjižnicu i zbirku izvornih dokumenata, koji su međutim nestali. Nešto rukopisa nalazi se pohranjeno u fondu ZKZD.

Drugi značajan suvremenik je Marko Lauro Ruić (Pag, 27. 10. 1736.-1808) (str. 301) U Padovi završava studij građanskog i krivičnog prava te postaje notar u paškom vijeću, a uskoro biva imenovan kancelarom ninske komune. Njegovi Bilježnički spisi nezaobilazan su izvor za našu povijest. Povjesničar Miroslav Granić (str. 306) je ukazao da je Ruić bio iskreni poklonik racionalizma i prosvjetiteljstva, znanstvenik, pravnik, povjesnik, prevoditelj, prosvjetitelj, humanist. Izvrsno je poznavao talijanski, francuski, latinski, grčki, i dobro upućen u latinsku i glagoljsku paleografiju.

U isto doba živio je i djelovao pretežito u manastiru Krupa Gerasim Zelić (Žegar, 1752.-Budim, 1828).

Obitelj i odrastanje P. A. Paravije

Paravia je rođen od majke Ane Zech-Missevich, (čija je obitelj pripadala šibenskom plemstvu, a otac bio u službi mletačke vojske na Krfu gdje se ona i rodila) i oca Giovannija (1771-1807), pukovnika mletačke vojske, čiji je brat Antonio (1777-1863), također bio pomorski časnik u mletačkoj vojsci.

U Veneciji, u koju je stigao kao dječak, pohađao je Licej-konvinkt „Marco Foscarini“. Kako pokazuje iznimno zanimanje za knjige od 1813-1815. angažiran je na sređivanju knjižnice koja je dobila brojne prinove ukidanjem nekih samostanskih knjižnica pa i crkvenih redova. Ljetujući kao dječak u Postiomi (Treviso), upoznaje Giuseppea Monica, eruditu i svećenika, koji postaje njegov mentor i prijatelj, koji ga je vodio kroz njegovo školovanje značajno utječući na njegovo profesionalni i znanstveni razvoj. Strastveni i neumorni istraživač, Paravia je pod utjecajem Monica i njegovih djela upoznao mnoge značajne književnike toga vremena: Angelo Dalmistro, Giuseppe Bianchetti, Lorenzo Crico, i drugi trevizanski leterati, imali su velik utjecaj na mladog Paraviju i odredili njegov životni put.

1814. odlazi na studij prava u Padovu gdje diplomira 1818. godine. Tamo za vrijeme studija upoznaje Antonija Rosminija (svećenik i filozof, koji je kao sudionik Risorgimenta /Preporoda bio izaslanik vlade Piemontea kod Pape Pija IX., 1797-1855)  i  Nikolu Tommasea, književnika i političara, također šibenskog porijekla. Preko Rosminija upoznaje i druge značajne osobe toga doba: književnika Silvija Pellica, Carla Alberta od Savoie, svećenika Vincenza Giobertija, i snjima ostvaruje doživotno prijateljstvo.

Osim ovih dvaju svećenika i brojnih književnika, važnu ulogu u njegovom životu u periodu sazrijevanja imao je stric Antonio, umirovljeni pomorski časnik, koji mu je od očeve smrti 1807. bio drugi otac i životni uzor.

Po završenom studiju zapošljava se u Veneciji kao državni službenik, a u slobodno vrijeme posvećuje se učenju jezika i pisanju poezije, objavljuje šest soneta pod naslovom A Dio. Sonetti sei (Treviso 1817),  a uskoro i Dodici sonetti di sacro argomento (Rovereto 1820). Prevodi Plinijeva Pisma, Le lettere di Plinio il giovane tradotte e illustrate (Venezia 1830-32) Venezia, 1837,  Torino, 1934 i 1956) piše biografije pisaca i umjetnika, koje objavljuje u antologijama, surađuje u padovanskim Giornale dell’italiana letteratura, i veronskom  „Poligrafo“...(Semi-Tacconi, vol. 2, str. 346). Prevodi Vergilijevu  Eneide, ( Giornale sulle scienze e lettere delle provincie venete, II /1822).

Prije njega na Sveučilištu u Padovi akademsko zvanje stekli su tek rijetki Zadrani: Antelus Benvenuti 1802., Francesco Artico 1808, Luca Castelli 1811, Simun Corumalo 1814, poslije njega Carlo Zola 1818, Antonio Stermich (Strmić) 1820, Carlo Pinelli 1821. kao i Paolo Pinelli ... Uglavnom su studirali pravne, medicinske i farmacijske znanosti, ali mnogii su Zadrani studirali i na bečkom sveučilištu.

Kad su ga 1830. pozvali za nastavnika na katedru govorništva torinskog  sveučilišta, lako se odvaja od činovničkog posla i posvećuje se pedagoškom radu. Tako započinje treći, najplodniji dio njegovog života.

Sa velikom strašću bavi se pitanjima jezika, u čemu su mu uzor Antonio Cesari i Vincenzo Monti. Za radove Lettera a Giovan Jacopo Trivulzio (in Giornale sulle scienze e lettere delle provincie venete, IV (1824), 7, pp. 123-134), i  Di alcune osservazioni di lingua fatte singolarmente sopra l’ultima edizione della vita di Dante scritta dal Boccaccio. Lettera a Vincenzo Monti (n. 9, pp. 57-68, 113-118; dobio je priznanje Accademije della Crusca, čijim članom postaje 1850. godine (Francesca Brancaleoni, P. A. P.  Dizionario Biografico degli Italiani - Volume 81 (2014)

Paravia i Zadar

Odrastajući, formirajući se i djelujući u Italiji od 1803. do 1850. godine uvijek se smatrao Dalmatincem i snažnim osjećajima bio vezan za rodni grad. Tako 1850. godine u kolovozu odlučuje posjetiti svoj rodni grad. Dolazi u Zadar i odsjeda u kući obitelji zadarskog slikara Frane Salghettija Driolija (rođaka obitelji svima poznatog pokojnog akademika Ive Petriciolija). Sastaje se s gradonačelnikom Markom Crnicom i razgovara o mogućnosti osnivanja jedne značajne javne knjižnice koju Zadar kao administrativno, kulturno, prosvjetno i političko središte Pokrajine zaslužuje. Obećao je da će svom rodnom gradu slati svoje, ali i njemu darovane knjige od strane prijatelja, kolega, nakladnika. Pod uvjetom da gradske vlasti osiguraju smještaj dostojan jedne takve knjižnice, a to bi bila zgrada u samom centru grada.

Vrativši se u Italiju, nastavio je raditi i prikupljati knjige za zadarsku knjižnicu. Vratio se ponovno u Zadar 1852. godine sa prvom pošiljkom knjiga praćenom knjigom inventara koju je sam ispisao, s namjerom da vidi kakav je prostor koji je Crnica predložio za sjedište Knjižnice. Knjige su smještene u kući do Gradske lože jer je Loža prokišnjavala i trebalo je sanirati krovište. Razgovarao je sa predstavnicima gradskih vlasti i o načinu smještaja građe, dao upute za izradu vitrina i polica na kojima će biti smještene knjige. Imajući iskustva u radu u knjižnici za vrijeme studija, napravio je stručni katalog zahvaljujući kojemu su  knjige smještene na police u vitrinama po strukama. Koristeći mnoge knjižnice i proučavajući mnoge kataloge znao je kako treba izgledati suvremena knjižnica. Složio se sa lokacijom i vratio se u Torino nastavivši popisivati vlastite i darovane mu knjige, koje je sukcesivno slao u Zadar.

Nabavivši vitrine i police, uredivši prostor Gradske lože za smještaj Paravijine donacije, zadarski su gradski oci, iščekujući da njezin osnivač dođe u Zadar i svečano je otvori, 1855. dali na uporabu građanima najveću i najopremljeniju javnu knjižnicu u Dalmaciji u kojoj se građa  posuđivala po utvrđenim Pravilima.

No, Paravia je imao mnoge obveze na Sveučilištu i nije do svoje prerane smrti u ožujku 1857. stigao doći u svoj rodni grad kako bi prisustvovao svečanom otvorenju knjižnice koja je njemu u čast nosila ime: Biblioteca comunale Paravia. Grad je prigodnom svečanošću obilježio službeno otvorenje Knjižnice tek u kolovozu 1857. godine.

Sadržaj Paravijine donacije

Poklonio nam je mnoga vrijedna izdanja, počevši od 25 (od ukupno 34 koliko ih knjižnica posjeduje) prvotisaka (knjige tiskane u 15. St.), brojne višetomske enciklopedije, leksikone, djela antičkih pisaca, s posebnim naglaskom na djelima velikih govornika o kojima je i sam predavao, leksikografska djela, povijesna djela, posebno ona koja govore o povijesti njegove Venecije u kojoj je proveo djetinjstvo i ranu mladost, Padove u kojoj je studirao, Venecije između 1818. i 1832. u kojoj je dobio prvo zaposlenje, Torina u kojemu je proveo najplodonosnije godine svoga života (1832-1857).

Osim klasičnih jezika koji su bili temelj onodobnog obrazovanja, učio je Paravia i španjolski, njemački, engleski o čemu svjedoče brojni rječnici i gramatike u njegovoj zbirci, a i djela koja je preveo poput Vergilijeve Eneide u tri sveska.... Posebno je dragocjen dar Fortunijeve Grammatike.  Ivan Franjo (Giovanni Francesco) Fortunio, humanist, pravnik i gramatičar iz 16. st. autor je  1. tiskane talijanske gramatike, objavljene 1515. g. (nekoliko godina prije gramatike Pietra Bemba). Prema mnogim povjesničarima Fortunio je rođen na našem otoku Silbi.

Mnogi putopisi koji se nalaze u njegovoj donaciji svjedoče ne toliko o njegovim ostvarenim putovanjima, jer zbog obveza i nije mogao puno putovati, već o potrebi za putovanjima na koja je mogao krenuti zahvaljujući imaginaciji:

Viaggio da Venetia al S. Sepolcro, et al monte Sinai; co'l dissegno delle citta, castelli, ville, chiese, monasterij, isole, porti & fiumi ... che sin la si ritrovano ... Composto dal r. padre fra Noe del ordine di san Francesco ... In Venetia : per Domenico Louisa, 1690. Opis hodočašća fra Noe Binchija iz 1564. godine

Abdias, babilonski biskup, Abdiae Babyloniae Primi episcopi ab apostolis constituti, De historia certaminis apostolici, libri decem, Iulio Africano interprete ... Vita B. Martini Sabariensis ... a Severo Sulpitio conscripta ...tiskano u Parizu 1566. godine. Abdias je autor povijesti apostola, koju je s hebrejskog izvornika na grčki preveo Eutrope, a s grčkog na latinski Julius Africanus, biskup Babilona iz 5./ 6. st

Aemilii Probi, seu Cornelii Nepotis Liber de vita excellentium imperatorum, a Dionysio Lambino Monstroliensi, ... , complurib. locis emendatus, & commentariis plenissimis, atque utilissimis explicatus: nunc primum in lucem editus. Paris, 1569. Autor Cornelius Nepos ***

Andrea Alciati iurisconsul. Mediolanensis, De verborum significatione, libri IIII. Eiusdem In titulum XVI. lib. I. Digestorum commentarii ... Lyon, 1572. Autor Andrea Alciati je bio pravnik, povjesničar, pjesnik; 1492-1550

Alcinoi philosophi platonici De doctrina Platonis liber. Speusippi Platonis discipuli de Platonis definitionibus. Xenocratis philosophi Platonici liber de morte. [Marsilio Ficino, interprete] tiskano u Baselu 1532. Alcinous ( Albinus Platonicus) ****

Alexander Achillinus Bononiensis De chyromantiae principiis et physionomiae. Bologna, 1504. Autor, Alessandro Achillini bio je filozof i liječnik, predavao je filozofiju i anatomiju na sveučilištu,  a zvali su ga Aristotel br. 2; (Bologna, 1463-1512)

Aristotelis Stagiritae Thesaurus commentariolis illustratus, quatuordecim libris distinctus, auctus, et postremo recognitus, in quo universae philosophiae praeceptiones explicantur. Petro Sanfloro ... auctore. Indice copiosissimo adiecto. Paris, 1583.  Autor Pierre Sainct-Fleur, fr. filozof i retoričar, rođen u Montpellieru u 16. st. Pisao na lat. i franc. jeziku.

Avvedimenti civili, di m. Giovanfrancesco Lottini da Volterra ...Firenze, 1574. Autor Giovanni Francesco Lottini, , (1512-1572) Pisac i političar, avanturist, tajnik vojvoda od Firenze i Cosima  I.

Ars Sanctorii Sanctorii Olim in Patauino Gymnasio Medicina Theoricam ordinariam primo loco profitentis. De statica medicina et de responsione ad Staticomasticem. Aphorismorvm Sectionibus septem comprehensa. Venezia, 1634. Autor Santorio bio je liječnik, rođen u Kopru (Capo d'Istria); 1561-1636

C. Crispi Sallusti De L. Sergii Catilinae Coniuratione, & bello Iugurthino historiae. Cum aliis quibusdam, quae sequens indicabit pagella. Lyon, 1540. Salustije rimski povjesničar i političar je (86.-o. 34. pr. Kr.)

L' arte della guerra con il modo, che si pratica al presente nel farla, dove si vedono le funzioni di tutti gl'offitiali di cavalleria, fanteria, artiglieria ... Trasportato dal francese dal sign. di Gaya da P.B. Venezia, 1684. Louis de Gaya , franc. povjesničar i plemić iz 17. st. bio je gospodar od Trevilla i kapetan regimente u pokrajini Champagne.

Bartholomaei Castelli Lexicon medicum graeco-latinum, ante a Jacobo Pancratio Brunone iterato editum, nunc denuo ab eodem et aliis plurimis novis accessionibus locupletatum et in multis correctum. Geneve, 1746. Bartolomeo Castelli bio je doktor medicine, filozofije i teologije, umro 1607. Prvo izdanje Lexicon medicum graeco-latinum objavljeno je 1598. godine.

Viaggi intorno al mondo e nel Grande oceano : continuazione del Viaggio di Vancouver 1793 a 1795 [di G. B. Eyries] Venezia : Giuseppe Antonelli, 1831. Jean-Baptiste-Benoit Eyries, Fr. geograf, prevoditelj, jedan od osnivača Societe de Geographie (1821) u Parizu; uređivao i prevodio putopisnu literaturu (1767-1846)

Il viaggiatore moderno ossia la vera guida per chi viaggia con la descrizione delle quattro parti del mondo; il regolamento esatto per il novello corriero, i prezzi delle cambiature, vetture, spese di vitto, cognizione delle monete ... Bassano : a spese Remondini di Venezia, 1794.

Amitiez, amours, et amourettes. Par monsieur Le Pays. Grenoble, 1664. Autor Rene Le Pays bio je upravitelj kraljevskih solana, poligraf, ali i pjesnik (1634-1690). Djelo je posvetio svojoj patroni „A son altesse madame la duchesse de Nemours“, ženi Henrija II de Savoie, vojvode od Nemoursa; intelektualki, zaštitnici umjetnika, spisateljici (1625-1707).

L' Alemagna. Opera della signora baronessa di Stael Holstein. Traduzione italiana fatta sulla seconda edizione francese. Volume primo [-terzo]. Milano, 1814. Barunica Germaine Stael Holstein (1766.-1817), poznata i kao Madame de Stael,  je poznata francuska spisateljica toga vremena i mnogima je bila uzor

Viaggio fatto per ordine dell'Imperatrice di Russia Caterina 2. nel nord della Russia asiatica, nel mare Glaciale, nel mare d'Anadyr, e sulla costa nord-ouest dell'America, dal 1785 fino al 1794 dal commodoro Billings scritto dal sig. Sauer : tradotto dal conte cav. Luigi Bossi, con note del medesimo, e con tavole in rame miniate. Tomo 1. [-2.] Milano : dalla tipografia Sonzogno e Comp., 1816. Joseph Billings,  Zapovjednik ratne eskadre ruske carske mornarice 1785 – 1794

Viaggio in Dalmazia dell' abate Alberto Fortis (2 sv.) Venezia : Presso Alvise Milocco, 1774., Alberto Fortis, Talijanski biolog i putopisac, 1741.-1803.

Viaggio in Italia intrapreso nell'anno 1798 esposto in un corso di lettere critiche ed erudite con un dissertazione sull'Italia in generale. Opera tradotta dal francese da Gioseffa Cornoldi Caminer (2 sv.) Venezia : presso Pietro Sola, 1800. Prevoditeljica Gioseffa Cornoldi Caminer, učena žena, osnovala je prvi ženski časopis pod naslovom "La donna galante ed erudita. Giornale dedicato al bel sesso".......

Darovao nam je i mnoge druge putopise na tal., lat., engl., njem., ili francuskom jeziku, kao i značajna djela o velikim svjetskim slikarima poput Rembrandta:

Album di quarantauna incisioni del celebre Rembrandt; ritagliate da Francesco Novelli (graver; 1767-1836). Per la prima volta ora raccolte e con brevi illustrazioni dichiarate da Francesco Zanotto. Venezia, 1844.

Posjedovao je čak 4 naslova Louisa Maimbourga, franc. teologa i jezuita (1610-1686):

Istoria delle crociate per la liberazione di Terra Santa dal R.P. Luigi Maimbvrgo della Compagnia di Giesu. Trasportata dal francese all'italiano da D. Gabriele d'Emilliane sacerdote parigino, dottore teologo. Piazzola, 1685.

Histoire du pontificat de S. Gregoire le Grand. Par monsieur Maimbourg. Lyo, 1686.

Histoire du schisme des Grecs. Par le P. Louis Maimbourg, de la Compagnie de Jesus. Paris, 1682.

Histoire de la Ligue. Par monsieur Maimbourg. Paris, 1684.

Knjižnica posjeduje značajan broj  izdanja Vincenza Antonija Formaleonija (1752-1797) venecijanskog svećenika, autora, tiskara, nakladnika ... Proputovavši Istok, vratio se u Veneciju i počeo objavljivati geografska djela i zemljopisne karte od kojih su neke uvrštene i u Atlante novissimo Antonia Zatte.

Teško je nabrojiti sve pojedinačno, ali od 845 naslova popisanih u Galićevom Katalogu XVI. stoljeća, Paravia je poklonio 391 naslov, od čega je 136 registrirano kao rara, a svi su naslovi tiskani u XVI. stoljeću rijetkost!

Bogatstvo autora, naslova, jezika, tematika govori o karakteru i interesima vlasnika knjige. Paravia kao ni njegovi prijatelji i kolege nisu nabavljali knjige koje koje ih nisu zanimale, pa sadržaj ove donacije zasigurno svjedoči o njegovim i njihovim životnim interesima.

Paravia nažalost nije bio ženjen, pa su jedino svjedočanstvo i nasljeđe koje imamo iza njegove prerane smrti u 60. godini njegova tiskana i rukopisna ostavština i bogata knjižna donacija neprocjenjive vrijednosti - nukleus današnje Znanstvene knjižnice Zadar.

Zadar mu se odužio imenujući ulicu u kojoj je rođen njegovim imenom (ulica P. A. Paravije spaja crkvu Gospe od zdravlja i crkvu Svetog Frane, vis-a-vis koje se još uvijek nalazi njegova rodna kuća označena prigodnom spomen-pločom). Znanstvena knjižnica je 2005. godine povodom 150 godišnjice svoga osnutka priredila Znanstveni skup posvećen povijesti i djelovanju Knjižnice kao i njegovom životu i radu. Profesorica na Talijanistici zadarskog Sveučilišta Andrijana Jusup Magazin doktorirala je 2010. godine s temom pod naslovom „Pier Alessandro Paravia i talijanska književna kritika prve polovice 19. stoljeća“.

Evo što  je o Paraviji za znanstveni skup održan 2005. godine napisao najveći živući talijanski slavist Sante Graciotti (dobitnika najvećeg hrvatskog priznanja za slavistiku „Vatroslav Jagić“):

Osnivač knjižnice Pier Alessandro Paravia sin je složnoga dalmatinstva u kojem se slavenski i talijanski element skladno sastaju. On je zasigurno bio talijanske kulture i jezika, ali je potjecao iz obitelji «Militare di Nazione Dalmata», Vojničke obitelji dalmatinskog roda , kako je o sebi govorio u zapisu sačuvanome u Knjižnici Muzeja Correr u Veneciji (Ms. P.D. 241b/I, str. 3-4) stric Antonio, koji je uzeo na sebe staranje o Pier Alessandru nakon smrti njegova oca. I Pier Alessandrov otac, Giovanni, bio je vojnik s činom pukovnika, dok je Antonio stigao do satnika. Bili su vojnici i Pier Alessandrovi djed i pradjed, koji su se preselili na Krf radi vojne službe. Hrabri vojnici su bili: pradjed koji je početkom XVIII. stoljeća kao zapovjednik broda ostvario nekoliko podviga protiv Turaka na ušću Neretve i 1718. godine u opsadi Ulcinja, koji su na kraju, 1722. godine zauzeli Mlečani, iako na kratko. Ali, jedan iz obitelji, brat Pier Alessandrova djeda, postao je odmetnik, zametnuvši za sobom svaki trag, nakon što je u duelu na Hvaru ubio svoga satnika. U svakom slučaju, svi su oni bili vatreni mletački patrioti: postoji pismo datirano 2. srpnja 1797. godine u kojem Giovanni, Pier Alessandrov otac, priča bratu Antoniju o «strašnome danu» (30. lipnja) kada na trgu u Zadru «bijahu spuštene mletačke zastave a podignute carske» (Bernardi, 22-23). Antonio se borio u obrani Mletačke republike od Napoleonovih francuskih trupa u okolici Verone i u Veneciji. A bratić Pier Alessandro se sjeća tih događaja u Gli ultimi giorni della Repubblica di Venezia (u Memorie Veneziane di Letteratura e di Storia, Torino, dalla Stamperia Reale, 1850, pp. 249-316) upravo na osnovu sjećanja strica Antonija (i u nastavku se pozivam na podatke o Paraviji preuzete od M. Ferraccioli i G. Girauda, Venezia, la Polonia e la libertà nel diario di Antonio Paravia [Venecija, Poljska i sloboda u dnevniku Antonija Paravije], još neobjavljeno).

Pier Alessandro, rođen 1797. godine, iste godine koja je označila kraj Venecije, odabrao je put kulture, ostajući vezan za sjećanja mletačko-dalmatinsko-krfske obitelji, pišući, nakon što je prešao u Torino kao profesor književnosti na Torinskom sveučilištu, o talijanskoj književnoj povijesti, posebice venecijanskoj, te prikupljajući knjige koje će osnovati prvi fond općinske knjižnice u Zadru. Dirljiva je činjenica da je on, već duže vremena u Torinu, namijenio svoju zbirku knjiga rodnome gradu, Zadru: to je značajno, kao znak veze koju vrijeme i daljina nisu oslabili. S druge pak strane, on je darovao Sveučilištu u Torinu (Regia Accademia) «impozantnu zbirku tiskanica (stampati)» (cfr. Ferraccioli-Giraudo) što ju je naslijedio od strica Antonija, preminulog 1828. godine. Centro Studi e Ricerche Storiche sull’Architettura Militare [Centar za studije i povijesno istraživanje o vojnoj arhitekturi] priprema njezino izdanje zajedno s anastatičkim otiskom u šest tomova povijesnih sjećanja (Mio portafoglio [Moja lisnica]), također iz stričeve zaostavštine. Ovaj dvostruki dar – Zadru i Torinu – upućuje na pomisao o duploj domovini koju je nosio u srcu Pier Alessandro Paravia, jednu s onu i jednu s ovu stranu Jadrana. Paravia je prešao ovo more (u ne tako sretnim okolnostima), te je ujedinio njegove obale s jednakom ljubavlju i poštovanjem: to je primjer jadranstva (Homo Adriaticus) – u smislu što ga ja priželjkujem – a koji je svaki od naša dva naroda, ili barem svatko od nas, pozvan da slijedi.“     

Smatrajući se Dalmatincem, ovaj „Homo Adriaticus“ zauvijek je spojio dvije obale Jadrana - Zadar, Veneciju, Padovu i Torino, ne samo na lokalnom nivou – znanstvenim, kulturnim i dobrotvornim djelovanjem,  već i na široj regionalnoj razini - promišljanjem ovog „bazena“ kao nukleusa mediteranske kulture!

Hvala mu u ime svih dosadašnjih i budućih djelatnika Znanstvene knjižnice, u ime svih studenata, istraživača, znanstvenika i svih onih koji su crpili, crpe i nikad neće iscrpiti bogatstvo znanja zapisano u fondu Znanstvene knjižnice Zadar!

Courtesy by Napisala: Milenka Bukvić



Komentari korisnika  RSS feed komentara
 

Prosječna ocjena korisnika

 

Nema komentara

Dodajte Vaš komentar



mXcomment 1.0.6 © 2007-2017 - visualclinic.fr
License Creative Commons - Some rights reserved
« Prethodna   Sljedeća »
 
 

EUROPE
No automatic alt text available.

L J E T O

No automatic alt text available.

LJETO

No automatic alt text available.

LJETNO 
DOBA

Image may contain: drawing

U Ž I V A J
Uzorak Slike

  S U M M E R
Uzorak Slike

ENJOY-SUMMER

Uzorak Slike

Pozdrav Ljetu

Image may contain: cloud, sky, nature and outdoor
Uzorak Slike

na pozdravu
suncu





SAT - TIME

Maraška
[Prunus cerasus marasca]
2016-2017 - Stock Photo - Images

S R E T N O !

POSJET - VISIT 


visit counter

from 28.06.2010. -17,30h >
[ till then > 74.859  visits ]



http://previous.presstv.ir/photo/20121208/mozaheb20121208151840420.jpg
2012. NOBEL PEACE PRIZE



CROATIA
01.07.2013.

Ankete





  •  22.05.1992. HR u UN
    01.04.2009. HR u NATO

    01.07.2013. HR u EU



     

     
     
     
     WWW
     





    2010. - 2020.






    IZ PODRUŽNICE

       Motivacijsko pismo članovima

    Podružnice HLZ Zadar a povodom 140 god. HLZ i 68. god. Podružnice Zadar

      Poštovana kolegice/ poštovani kolega,
    Vjerujem kako ste informirani  o uspješno održanoj Godišnjoj skupštini  naše Podružnice. 1. srpnja 2015..  ...opširnije >>>

    IZVJEŠĆE O RADU PODRUŽNICE
     NA SKUPŠTINI HLZ – PODRUŽNICE ZADAR

    a povodom proslave "140 obljetnice HLZ" i 68-me godišnjice Podružnice Zadar HLZ, 1947 - 2014, 1. srpnja 2015.. ...opširnije>>>

     

    Trpimir Goluža: Osiguranje liječnika od
    profnoesionalne odgovornosti još nije riješe

    PREDSJEDNIK HRVATSKE UDRUGE BOLNIČKIH LIJEČNIKA, 26. lipnja 2015....opširnije>>>


    HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA


    Zajedničkom suradnjom  Hrvatske liječničke komore i jedne strane banke nastala je jedinstvena kartica s dvojakom funkcijom.







    140. OBLJETNICA HLZ -Povijest Podružnice Zadar 1947 - 2014

    Prvo liječničko društvo osnovano je i ozakonjeno u Zadru davne 17. prosinca 1868. pod nazivom "Jatro-fizičko društvo" i na taj način uspostavljena je velika aktivnost zadarskih liječnika. opširnije >>>

    LIJEČNICI MEDIJIMA...

    Želimo ispravno informirati javnost u dijelu koji se ne odnosi na "obranu" postupaka...opširnije >>>





    TREĆA DOB...

    Uz rizik da budem optužen za sebičnost nedostojnu liječničke etike, upozoravam na sramotnu pojavu u našem društvu: naši su liječnici nakon umirovljenja marginalizirani do te mjere da se rijetko koji može othrvati depresivnom psihičkom stanju....
    opširnije >>>





    HRVATSKI LIJEČNIČKI SINDIKAT

    Uvođenjem prava liječnika na rad izvan radnog vremena ukinuta je diskriminacija prema liječnicima...opširnije >>>



     
     
     





     
    PAPA FRANJO
    Rođen kao Jorge Mario
    Bergoglio
    (17. decembra
    1936
    , Buenos Aires),
    za papu izabran 13. marta
    2013.



     






    OBNOVIMO BITVU "GALEB"

    danas...


    sutra...

    Inicijativu za obnovu «otočića/bitve Galeb» pokrenuta je u ljetu 2004. god.  ......opširnije>>>

    Dr.sc. Zlatko Begonja, predsjednik MO Brodarica, o Bitvama Brodarice [20.09.2010.]
    ......Bitve s Brodarice>>>

    Prim.mr.sc.dr.med. Želimir Maštrović, vijećnik MO Brodarica, o Kulturocidu na Brodarici
    [03.07.2010.]
    ......Galebu nije bilo mjesta u Bašićevom planu>>>



     22.01.2012.
    RH potpisala Ugovor
     o pristupanju EU
    a 27 država EU ratificira
    pristup Hrvatske>
    EU             -   05.12.11.
    SLOVAČKA  - 17.02.12.
    MAĐARSKA - 14.02.12.
    BUGARSKA - 28.02.12.
    ITALIJA       - 29.02.12.
    MALTA        - 05.03.12.
    HRVATSKA  - 28.03.12.
    LATVIJA      -  02.04.12.
    LITVA          - 08.05.12.
     CIPAR         -  03.05.12.
    ČEŠKA        -  26.06.12.
    IRSKA         -  26.06.12.
    RUMUNIJA   -  02.07.12.
    AUSTRIJA   -  09.07.12.
    ESTONIJA   -  18.09.12.
    POLJSKA     - 16.10.12.
    PORTUGAL -  21.09.12.
    LUKSEMBURG -09.10.12.
    BELGIJA    -     22.10.12.
    ŠPANJOLSKA - 24.10.12.
    GRČKA          -  30.10.12.
    ŠVEDSKA      -  07.11.12.
    FINSKA        -   18.12.12.
    FRANCUSKA  -  28.01.13
    VEL.BRITANIJA -31.01.13
    NIZOZEMSKA  -  05.02.13.
    EK poz.ocjena  - 26.03.13
    SLOVENIJA   -   03.04.13.
    EU Parlam.poz.- 18.04.13.
    DANSKA       -   02.05.13.
    NJEMAČKA     -  16.05.13
     RH postaje tada punopravna
    28 članica  EU


































     
     
     LikeCroatia.hr










    Sala mjeseca

     - ŠALA MJESECA -

    Sala mjeseca

    Ovo je europski vic ...
    Pitaju oca tek rođene bebe:
    - što ste dobili, kćer ili sina?
    - Pa kad poraste nek'se
    samo opredijeli!

    oOo

     U TAMI CRNOGORSKOG
    DISCO CLUBA
     Prilazi momak djevojci.
     - oš plesat
     - oću
     - aj diž se i pleši,
    pusti mene da ja sjednem.

    Sala mjeseca

    - DOKTORSKI -

    Stari doktor kaže
    mladom kolegi:

    'Vidite, medicina je toliko
    napredovala da praktično
    više ni jedan čovjek
    nije zdrav.' 

    oOo

    Kaže jedan liječnik drugom:
    - Ovaj pacijent hitno
    treba biti operiran!
    - Zašto?  Što ima?
    - Novce.

    Sala mjeseca

    Pita sin oca:
    - Tata, šta mama ima
    između nogu?
    - Raj, odgovori on.
    - A ti?
    - Ključ od raja.
    - Pa ovaj, znaš trebalo
    bi da ga mijenjaš,
    susjed ima kopiju!

    oOo

    - VIC O BRAKU–

    Draga,
    što ima za ručak??
    -Ništa mili!!
    -Pa i jučer je bilo
    "ništa"!!
    -E, pa skuhala sam za
    dva dana...

    oOo

    EGLISH JOKE

    Women are like an
    internet virus,

    they enter your life,
    scan your pockets,
    transfer money,
    edit your mind,
    download their problems,
    and
    delete your smile !!!!!

    ooOoo

     Hrvat u Parizu ulazi u
    javnu kuću.

    Prostitutka ga upita:
    - Na koji način želite
    voditi ljubav?
    - Na hrvatski
    - ponosno će on.
    - A ne, ne!
    Nema na kredit!

    oOo

    - MISAO DANA -
    Kratko i jasno

     Za bolesne – postoji
    bolnica
    Za lude – postoji
    ludnica
    Za budale nema ništa,
    zato ih ima svuda

    oOo

    Žene imaju puno
    simptoma
    kad dođu u menopauzu 
    dok muškarci imaju
    samo dva.
    Mozak
    im se počne kurčiti
    a kurac filozofirati.


    oOo

    TEOLOŠKI

    Razgovaraju dva svećenika:

    - "Što misliš hoćmo li
    doživjeti dan kada ćemo
    se moći ženiti?"

    - "Ne znam, ali se nadam
    da naša djeca hoće"

    oOo

    Jeste li znali...?

    oOo

    - JESENSKI -

     Došla žena u posjetu mužu
    u zatvor, pa ga pita:

         Kako se osjećaš, dragi?
    Kao kod kuće - odgovori muž.
    Baš se radujem, a kako to
    kao kod kuće?
    Pa ovako: jelo je neukusno,
    roba neispeglana, nema seksa,
    a ne smijem ni izlaziti!

    -PROLJETNI-

    - Jožek, kad ti gemišt
    najbolje paše?
    - Kad su borovi zeleni.
    - Pa su navek zeleni.
    - Znam.

    - DJEČIJE ŠALE -

     PAPIGA

    -Perice, jesi li ti naučio
    papigu govoriti sve te
    ružne riječi?

    -Ne, ja sam joj samo
    ponavljao riječi koje ne
    smije izgovarati!

    oOo

    - MISAO DESETLJEĆA -

    - MISAO DANA -

    AKO ŽELITE ŽENU
    ODVESTI NA NEKO
    SKUPO MJESTO,
    ODVEDITE JE NA
    BENZINSKU
    PUMPU !!!

    - R E K L I   O  
    Ž E N A M A -

    Kad su žene depresivne,
    ili jedu ili kupuju.
    Muškarci zarate sa
    susjednom zemljom.

    Elayne Boosler

    oOo
    - SUDSKI vs ODVJETNIČKI -

    Odvjetnik:
    Doktore, kada ste radili
    autopsiju, jeste li
    provjerili puls?

    Svjedok:

    Ne.

    oOo

    -iz BiH-

     Nekje v Bosni NATO
    vojak dela sklece ...

    Mujo ga gleda in gleda
    in reče:
    "Jebo' mater, ako ona
    tebi nije pobjegla."

    oOo

    - AKTUAL -

      Kada počinje život ?

    1) Prema rimskom pravu
    život počinje rođenjem...
    2) Prema katoličkoj crkvi
    život počinje začečem...
    3)   Ustvari život počinje
    kad se djeca odsele
    zajedno
    s kućnim ljubimcima!!!!!

    oOo

    Hrvatska istina

    Hrvatska istina,
    na našu žalost!
    Vojnik za 3500 kuna
    riskira život.
    Vatrogasac za 4000
    kuna spašava živote.
    Učitelj za 5500 kuna
    priprema ljude za život.
    Liječnik za 7000 kuna
    spašava i održava živote,
    A saborski zastupnik
    za 20 000 kuna uspijeva
    svima zajebati život!!

    oOo

     Hvali se
    Amerikanac Hrvatu
    kako njegova država
    stalno napreduje,i kako
    se kod njih sve bolje
    i bolje živi, pa kaže:
    "Evo već sutra mi ćemo
    živjeti bolje nego danas.''

    A Hrvat mu odgovara:
    ''Nije to ništa, mi
    već danas živimo
    bolje nego što
    ćemo sutra.''

    oOo 
    CRNOGORSKI ***

    Koja je najveća kletva
    u Crnoj Gori?
    - Dabogada te zvali
    iz biroa rada.









    JESI LI TI ZADRANIN ?
    - JESAM, ČITAM ZADARSKI LIST...



    ... I ZNAM SVE O ZADRU!

     
    Uzorak Slike

     
     
     
     
    © 2017 Zadarska Brodarica
    Čitate informativni nekomercijalni portal koji je nastao s najboljim namjerama da vas informira i zabavi.
    Kopiranje, citiranj kao i korištenje materijala sa ovog portala je dozvoljeno
    ali samo sa dobrim namjerama