:: NEMA DOKAZA O KRIVNJI KALMETE !   :: VUČIĆ NEZNA DA JE F-16 jači od MIG-29 ?   :: SUĐENJE KALMETI - ‘Nema ni jednog svjedoka da ga tereti’   :: ZADAR NIKAD NIJE BIO USTAŠKI   :: ODLUKA KOJA ĆE RAZBJESNITI MOSKVU   :: Vlasnik DOUŞ GROUP (Doguš) postaje zadranin !   :: Dogus grupa dala najbolju ponudu za Marinu Zadar   :: DAN POBJEDE I SLOBODE HRVATSKE   :: PIER ALESSANDRA PARAVIJE -220. godišnjica   :: Zadar sedam tisuća putnika u jednom danu kruzerima
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
  • Zadarska Brodarica
 
 
 



 
 
 
 
 


Plan MO Brodarice


ZADAR

OSOBNA KARTA

Grad Zadar je jedinica lokalne samouprave u sastavu Zadarske županije. Gradska tijela su: Gradsko vijeće s 27 viječnika, poglavarstvo s 9 članova i gradonačelnik. Grad ima u sastavu 36 mjesnih odbora, 15 naselja te 72.718 stanovnika popis 2001.godine a popis 2011. godine 75.082 stanovnika (poEU),bez okolice  kao i Županije. Sjedište Grada je: 23000 Zadar, Narodni trg 1.
 
http://2.bp.blogspot.com/-1HC59opv9pw/VcsgjEUkp-I/AAAAAAAAAXg/a5LNHd8Pa4o/s1600/PL_Evropski%2Bgradovi%2Bsa%2Bzidinama.jpg
Glavni Izbornik
Naslovnica
Linkoteka
MO Brodarica
Zadarski kutak
Aktualno
Skandalozno
Događaji
Kultura
Povijest
Politika
Zanimljivosti
Razbibriga
Sport
Obavijesti
dpu Maraska Park
EU
Video - Brodarica
WWW








DAN GRADA ZADRA
I SV. KRŠEVANA
24. STUDENOG




ANĐEO GRADA ZADRA

na vrhu tornja katedrale
Sv. Stošije
bdije nad gradom i okreće
se u smjeru vjetra

POVIJEST HRVATA

Kada Meštrović u Zadru ?




Uzorak Slike
SVI  ZADARSKI
(GRADO)NAČELNICI

Pod raznom vlašću sve do
1920. - Zadar je bio
Glavni grad Dalmacije
Uzorak Slike
Mletačka Republika
1409. - 1797.
Grb
-o-
Austro Ugarska
monarhija
1797. - 1805

-o-
Ilirske Provincije
Napoleonove
1805. - 1813.
  
Trifun Pasquale
1805. - 1806.
Petar Damijani od Vrgade
1806. - 1811.
Andrija Borelli Vranski
1812. - 1814.

Austro Ugarska
K'n'K monarhija
1813. -1918.


Nikola Pappafava
1814. - 1818.
Francesco de Sanfermo
1818. - 1830.
Antonio Alesani
1830. - 1832.
Antonio Cernizza (Crnica)
1832. - 1840.
Giulio Parma
1840. - 1840.
Antonio Rolli
1840. - 1841.
Franjo Borelli Vranski
1841. - 1844.
Antonio Nekić
1844. - 1848.
Marko Cernizza (Crnica)
1848. - 1858.
Antonio Nekić
1858. - 1861.
Kuzma Benja Posedarski
1861. - 1874.
7.lipnja 1897. deseti
izbor za poglavarstvo

Nikola Trigari
1874. - 1899.
Luigi Ziliotto
1900. - 1916.
Matej Škarić
1916. - 1818.
Alfons Borelli
1918. - 1918.

Kraljevina Italija
Grb
Talijanska teritorija Zadar
1920. - 1943.
Luigi Zilioto
1918. - 1922.
Ascania Persicalli
1922. - 1922.
Vicko Fabiani
1922. - 1941.
Mario Sani
1941. - 1941.
Ivan Salghetti-Drioli
1941. - 1943.

 Njemačka vojna uprava
1943. -1944.
 Zadar - Zara

Karlo de Höeberth
1943. - 1944.
-o-

SFR Jugoslavija
1945. -1990.
SR Hrvatska
Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Croatia.svg
OPĆINA ZADAR
Ivo Dražević
1945. - 1946.
Krsto Đerđa
1946. - 1947.
Drago Labar
1948. - 1950.
Mladen Buljevac
1950.
Branko Modrić
1950.
Edvin Andrović
1951.
Ante Maštrović Nino
1951. - 1952.
četverogodišnji mandat
Ante Sorić Golub
1952. - 1956.
Albin Švorinić
1956. - 1960.
Jovan Jokić
1960. - 1963.
Drago Strenja
1963. - 1967.
Kažimir Zanki
1967. - 1972.
Julian Padelin
1972. - 1974.
predsjednik skupštine
općine Zadar

Šime Patrk
1974. -1979.
Ivica Maštruko
1979. - 1986.
Josip Vlahović
1986. - 1990.

Republika Hrvatska
1990. -

  • Ivo Livljanić
    1990. - 1992.
    Duško Kučina
    1992. - 1994.
    Božidar Kalmeta
    1994. - 2004.
  • Ana Lovrin
    2004. - 2006.
  • Živko Kolega
    2006. - 2009.
    Zlonimir Vranćić
    2009 - 2013
    Božidar Kalmeta
    2013 - 2017
    Branko  Dukić
    2017 -
Uzorak Slike
Courtesy by Pavao Jerolimov

 



Spomenik buri na Brodarici

  • KAD SI U OVIM ULICAMA ONDA SI NA BRODARICI:

    • OBALA KNEZA TRPIMIRA (od 1 do br. 36, parni neparni)
      ULICA ASJE PETRIČIĆ
      ULICA VATROSLAVA JAGIĆA
      ULICA IVANA GUNDULIĆA
      ULICA S.S. KRANJČEVIĆA
      PUT PETRIĆA
      PUT NINA (svi neparni i bb)
      ULICA IVANA LUKAČIĆA
      ULICA IVANA MEŠTROVIĆA(svi neparni)
      ULICA IVANA ZAJCA
      ULICA LOVRE MATAČIĆA [PUT DIMNJAČARA]
      ULICA MIROSLAVA KRLEŽE
      ULICA GRGE OŠTRIĆA
      ULICA VJEKOSLAVA MAŠTROVIĆA
      ULICA VINKA JELIĆA
      ULICA VATROSLAVA LISINSKOG
      ULICA PETRA KASANDRIĆA
      ULICA LUKE SORKOČEVIĆA
      ULICA JAKOVA GOTOVCA
      ULICA FERDE LIVADIĆA
      ULICA ĐURE SUDETE LUKORANSKA ULICA
      DINARSKA ULICA
      PRILAZ SIDE KOŠUTIĆ
      PUT DIKLA (neparni od 1-29, parni od 2-42)
      RASKRIŽJE NIN-BOKANJAC
      ULICA ANTUNA MIHANOVIĆA
      ULICA BRUNE BUŠIĆA
      ULICA DUBRAVKA DUJŠIN ULICA GRGURA NINSKOG
      ULICA JOSIPA KOSORA
      ULICA IVE VOJNOVIĆA
      ULICA JOSIPA KOZARCA
      ULICA JOSIPA RUNJANINA
      ULICA MILKE TRNINE
      ULICA MAKA DIZDARA (svi parni)
      ULICA STANKA VRAZA ULICA ZINKE KUNC LAZARETSKA ULICA
      PUT BOKANJCA (neparni od 1-61b i bb)
      PUT NINA (parni do 206)
      ULICA BRANIMIRA GUŠIĆA
      ULICA FRA GRGE MARTIĆA
      ULICA FRA LUJE MARUNE
      ULICA FRANJE KUHAĆA
      ULICA GOSPE MASLINSKE
      ULICA JEROLIMA MIRKOVIĆA
      ULICA JOZE IVAKIĆA
      ULICA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
      ULICA MILE BUDAKA
      ULICA NIKOLE STRMIĆA
      ULICA STJEPANA GUNJAČE
      ULICA VJEKOSLAVA FICHERTA
      ULICA ZADARSKIH BRATOVŠTINA
      nove>>>
      ULICA DENISA ŠPIKE
      ULICA ANTE BALJAKA

    • PODČETVRTI BRODARICE:
      "Maraska park",  "Melada"- zapadna polovica, "Belafuža", "Petrići" [Put Petrića], "Mocire" , "Sfinga",
      i najveća "Barići" ["Barićevi" vs "Drošanjica",s najviše kuća 1945.g.- danas stopljene oko zgrade MO Brodarice].

      CRKVE:
    • Uznesenje BDM "Gospe Maslinske",  Kapelica obitelji Andrović

      GROBLJE:
    • "Belafuža"

    • Sfinga u uvali Dražanica vela na Brodarici







Bar kod br. 7
Caffe kod br. 13

Kavana na br. 21

Kineski restoran na br.  21a

Restoran na br. 23

Hotel Hrešć na br. 28

ŠETNICA...



 ...KADA?





LUKOBRAN - ĐIGA
NAJJUŽNIJI DIO BRODARICE

BARKAJOLI  VEĆ STOLJEĆIMA
POVEZUJU BRODARICU
S POLUOTOKOM [STARI GRAD] 


painter Jenniffer Garreth

ZADARSKI BARKAJOLI

Zadar od 14. stoljeća gaji tradiciju barkajola
(lat. barcatores), građana
kojima je zadarska komuna
u srednjem vijeku davala
pravo da za određenu
naknadu svojim barkama
prevoze ljude ili teret
u gradskoj luci.
Zadarski barkajoli su tako i
danas jedan od zaštitnih
simbola grada Zadra.
Oni već sedam stoljeća s
malim čamcima na vesla
povezuju dva kraja gradske
luke po svim vremenskim
uvjetima, štedeći na taj način
vrijeme svojim vjernim
putnicima. Ova tradicija se
već stoljećima prenosi s
koljena na koljeno u
nekoliko obitelji, a uspjela
se održati unatoč izazovima
modernog vremena.

 

 

 





SAMO
GRAD KOJI IMA SVOJ DNEVNI LIST,
SVOJ TJEDNIK,
SVOJ RADIO, SVOJU TELEVIZIJU
MOŽE POSTATI VELEGRAD [METROPOLA]

Zadar ima dnevne listove



Thumbnail for version as of 23:47, 20 February 2012
Uredništvo i stranica
ZADAR
-
VOX dnevnik
ugašen





Tjednici Zadra






Tjednici REGIONAL i VOX
ugašeni krajem I. mj. 2015.


Zadar se i sluša !




Novi radio logo
Zadar se i gleda


GRADSKA TELEVIZIJA
ZADAR

GTV trajno ugašena 2.7.2014. 
 VOX TELEVIZIJA

UGAŠENA 6.5.2016.


HTV STUDIO ZADAR

Zadarski portali
 [news]

 


TEXT IS COMING

 VOX TELEVIZIJA

 VOX TELEVIZIJA


niktitanik.com

 zadarski.hr [SD]

057info

ZDNews.hr – Zadarski news portal

  • index.hr
Portal +

    


...na 100 žena...
...4-5 muškaraca...


INFO TEL:
0800-5432

RODA

PETICIJA





World famous...

...
Maraschino liqueur
from Zadar !



Naslovnica arrow Kultura arrow MISTERIJ ZADARSKOG BLAGA



MISTERIJ ZADARSKOG BLAGA Ispis E-mail
Ponedjeljak, 24 Ožujak 2014
 

1.Treba li blago ipak biti vraćeno u Hrvatsku?

2.Misterij zadarskog blaga: Treba li ono ipak biti vraćeno u Hrvatsku?

oooOOOooo

MISTERIJ ZADARSKOG BLAGA 

Treba li blago ipak biti vraćeno u Hrvatsku?

09.02.2014.

 Priča o umjetničkom blagu koje su Talijani odnijeli iz Zadra. Jugoslavija je, najprije, tražila da se građa vrati, a onda se početkom šezdesetih dogovorila s Italijom i ona je završila u Veneciji. Cijeli dogovor polazi od pretpostavke da su umjetnine odnesene 1943., prije kapitulacije Italije. Mlada znanstvenica Antonija Mlikota došla je do dokumenata koji potvrđuju da je blago odneseno godinu kasnije, 1944. godine. Važan dokument pronađen u Nacionalnom arhivu iz Washingtona otvara novo pitanje: Treba li blago ipak biti vraćeno u Hrvatsku?

 U prostorijama prvog kata Duždeve palače u Veneciji, 28. kolovoza 1945. godine, pod vodstvom časnika MFAA - Monuments, Fine Arts, and Archives započelo je otvaranje 14 sanduka punih umjetnina odnesenih iz Zadra za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Zadarsko blago, foto: JL

Skupina kojom je rukovodio kapetan Basil Marriott, inače arhitekt iz Engleske, na raspolaganju je imala samo dva dana da popiše i identificira kompletan sadržaj sanduka u kojem je bilo svačega; od predmeta iz grobnica iz prethistorijske nekropole Aserije; zatim antičkog stakla, nakita, keramičkih i staklenih posuda iz različitih razdoblja, urni, slika, skulptura, uporabnih predmeta...

više-klikni>Read more>dolje>>>

Marriott nije bio spreman odustati od pipkavog posla. Dodatna motivacija bila je i to što je bio uvjeren kako je zbog političkih okolnosti vezanih uz Zadar nužno napraviti što detaljniji zapisnik. Posao su, radeći gotovo bez predaha, uspjeli dovršiti a za sobom su, u službenom dokumentu operacije, uz popise umjetnina, ostavili i uputu da se umjetnine što pažljivije spakiraju prije povratka te da se isti taj povrat što prije napravi.

Podaci su ovo iz izvještaja “Zara: Report on War damage on Monument and movable works of Art known to be stored in Italy” koji se čuva u Nacionalnoj arhivi u Washingtonu s kojeg je još 1975. skinuta oznaka vojne tajne. Tridesetak stranica dokumenta te popratnih šest priloga rasvjetljuju i okolnosti pod kojima su umjetnine, sada već deseljećima dio fundusa talijanskih muzeja, odnesene iz Zadra, ali potencijalno njihovo otkrivanje iznova pokreću i raspravu o tome gdje bi se one sada trebale nalaziti.

Rekonstrukcija slučaja

U trenutku kad je Marriott pedantno popisivao materijal nije mogao, naime, znati da se njegov savjet neće poslušati i da umjetnine u Zadar više neće vratiti.

Rekonstrukcija cijelog slučaja tema je teksta koji Antonija Mlikota, asistentica na Odjelu za povijest umjetnost Sveučilišta u Zadru, idući mjesec objavljuje u znanstvenom časopisu Asseria zadarskog Muzeja antičkog stakla.Dokumente je otkrila istražujući za doktorat o obnovi i izgradnji povijesne jezgre Zadra nakon bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, rad koji radi na doktorskom studiju Odsjeka za povijest umjetnosti pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

- Talijanska kolegica Carlotte Coccoli na jednoj međunarodnoj konferenciji upozorila me je na postojanje arhive skupine MFAA koja se, kako sam doznala, može pretraživati i online -objašnjava Mlikota te dodaje kako ni sama nije mogla vjerovati što se sve u arhivi nalazi.

Naime, američka vojna skupina sastavljena mahom od muzealaca i povjesničara umjetnosti, skupina čije se djelovanje rasvjetljuje tek posljednjih godina, radila je detaljne analize najrazličitijih aspekata vezanih uz jugoslavensku baštinu: od popisa spomenika i običaja pa sve do potencijalnih krijumčara umjetnina, oslanjajući se pritom na pomoć lokalaca. Njihova priča tema je i knjige “Odred za baštinu” Roberta M. Edsela o kojoj smo nedavno pisali na ovim stranicama, a koja je upravo izašla i u hrvatskom prijevodu. Za ovu priču, kako je saznala Antonija Mlikota, važno je to što je zadarska epizoda bila itekako dobro obrađena.

Otvorene karte

- Tijekom desetljeća priča o umjetninama iz Zadra zadobila je gotovo mitske dimenzije, dobrim dijelom i zato što se baratalo s jako malo i to oskudnih podataka. Zahvaljujući ovom dokumentu, jasno je da je 1945. godine bio itekako dobro poznat kompletan sadržaj tih 14 kutija, najvećim dijelom uzetih iz Arheološkog muzeja u Zadru, koji je u to vrijeme bio smješten u crkvi Sv. Donata. Nadalje, bila su poznata i imena ljudi koji su na tome radili, ali i upletenih institucija. Očito je da svi baš i nisu igrali otvorenih karata, te da talijanski kolege i u poslijeratnim godinama baš i nisu bile spremni sve otkriti kolegama s druge strane obale. Ono što je možda najvažnije jest to da, suprotno onome što se dosad vjerovalo, umjetnine iz Zadra nisu odnesene 1943. godine, nego 1944. Dakle, nakon kapitalucije Italije i svega par mjeseci prije ulaska partizana u grad - objašnjava Antonija Mlikota, s kojom razgovoramo u kavani Lovre, jedinoj preostaloj gradskoj kavani u Zadru smještenoj na središnjem trgu.

Svim budućim istraživačima ove teme, kako povjesničarima umjetnosti i arheolozima tako i povjesničarima, njezin rad, kao i arhiva na koju ukazuje, iznimno je zanimljiv.

Laiku, pak, rad je interesantan jer se čita gotovo kao detektivska priča o Zadru 1940-ih i borbi za umjetnine koja se odvijala istodobno sa zastrašujućim ratnim stradanjima.

Pleteći priču oko umjetničkih djela, u njoj se tako podsjeća i na danas u Zadru zaboravljene figure muzelaca poput Luigia Creme, nekadašnjeg povjerenika za starine, spomenike i galerije u Dalmaciji i njegovog asistenta dr. Mercurellija. Njih dvojica su kao stručne i nadležne osobe, na samom početku rata 1940. organizirali spremanje umjetnina na sigurno u podnožje zvonika Sv. Marije te tako zaslužuju da ih se, uz koludrice, pamti kao one koje su umjetnine spasili od uništenja.

U svom izvještaju napisanom za MFAA časnike 1945. godine, Crema je tako stavio sve podatke o umjetninama, njihovom stanju i mjestima gdje su se sklanjale za vrijeme Drugog svjetskog rata. Sličan izvještaj trebao je napisati i njegov asistent koji je među posljednjim Talijanima napustio Zadar, no on je, na žalost, umro prije nego što je to napravio.

Ušminkani Zadar 2013. teško je povezati s devastiranim gradom iz priče Antonije Mlikote. Saveznička bombardiranja, nakon ulaska Nijemaca, naime, bila su takva da se Zadar često naziva dalmatinskim Dresdenom.

Iznošenje umjetnina

A upravo u takav grad, u ožujku 1944., stigao je ključan akter priče - Stefano Salvagno, asistent povjerenika Zavoda za zaštitu spomenika u Trstu. Salvagno, čije je sudbina dosad bila potpuno nepoznata, u Zadru je boravio nekih mjesec i pol dana. Ni njegova uloga, napominje Antonija Mlikota, ne može se promatrati u crno-bijelim relacijama. Tijekom tih mjesec dana njegov zadatak bila je obnova i zaštita lokalnih crkvenih umjetničkih djela koja su pripadala crkvi Sv. Frane i Sv. Krševana, a kako se navodi u izvještaju njegova šefa Fausta Franca, posao je dobro obavio, napravio je restauracije i popravke na spomenicima, zaštitio fizički pojedine umjetnine te pritom pokazao veliku hrabrost.

No, ujedno je uz pomoć informacija koje mu je osigurao Crema, organizirao i pakiranje četrnaest kutija s arheološkom i umjetničkom građom te ih pod izlikom sklanjanja od opasnosti premjestio iz grada. U pošiljci se našlo i mjesta za šest kutija koje je Crema još 1940. godine smjestio u kripti zadarske katedrale. Ostalih osam odnosilo se na građu spremljenu ispod stepeništa u crkvi Sv. Donata.

Zadar se u to vrijeme formalno nalazio pod njemačkom okupacijom. Kako su dopustili iznošenje umjetnina u Italiju?

- Iznijeti toliku količinu građe nije lako ni u idealnim, a kamoli u ratnim uvjetima. Premda se to nigdje ne navodi, čini mi se da je bilo nemoguće to napraviti bez službene dozvole viših instanci i suglasnosti Nijemaca i Talijana - dodaje Antonija Mlikota.

Zajedno s arhivskom građom, kutije su najprije odnesene u Trst, pa u Aquileju, da bi 1945. godine u Veneciji dočekale i američke časnike. Premda su tu i ostale, kraj rata nije označio i kraj borbe za njih.

Smiljan Gluščević, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru smještenom odmah uz Sv. Donata, informira nas o onome što je uslijedilo.

- Oformljene su dvije međunarodne komisije za povrat. Prva gotovo odmah nakon rata, krajem četrdesetih, a druga početkom šezdesetih. Generalni zaključak bio je taj da će četiri velike carske stutue - od kojih je jedan August, sad na konzervaciji u Splitu - ostati u Zadru, dok će sadržaj sanduka ili tzv. sitni materijal ostati u Italiji.

Arheološki muzej u Zadru, osnovan još 1832. tako je, kako se navodi na njihovim stranicama, i službeno izgubio većinu najvrednije građe prikupljane desetljećima donacijama i arheološkim otkrićima u Zadru, Ninu, Asseriji i drugim nalazištima. Ostali su i bez inventarnih knjiga, a dio građe, pak, nepovratno je stradao u ratu.

Ni to nije bilo kraj gubljenja fundusa ovog Muzeja. Za vrijeme ministra Biškupića iz fundusa Muzeja su izdvojeni stakleni predmeti koji su poslužili za osnivanje samostalnog Muzeja antičkog stakla u Zadru otvorenog 2009. godine i smještenog na pet minuta hoda od Arheološkog muzeja.

Slična sudbina zadesila je i antičko staklo iz zadarske kolekcije u Italiji. Praktički odmah nakon odluke međudržavne komisije, iz te je kolekcije izdvojeno 470 staklenih predmeta. Razlog je bio pokretanje Muzeja stakla na Muranu, otoku u venecijanskoj laguni koji je svjetsku slavu stekao upravo po proizvodnji stakla.

Otok, koji baš kao i Veneciju, možete ironizirati samo kad fizički niste tamo jer vas boravak u sekundi pretvara u glupavog, očaranog turista. Karta na koju Talijani itekako znaju dobro odigrati.

‘To je završena stvar’

Dnevno Muzej otvoren 1963. godine, pričaju nam uposlenici, u prosjeku posjeti 350 ljudi ili 120 tisuća posjetitelja godišnje koji spremno za kartu izdvajaju 8 eura. Prema gruboj računici, samo na ulaznicama Muzej tako godišnje zaradi milijun eura. Brojka nije mala kad se ima na umu da se prosječnom posjetitelju, jednom kad kroči u Veneciju, teško odlijepiti od nje, ma kako otoci živopisni bili.

Zadarskim primjercima antičkog stakla i otvara se stalni postav Muzeja. Kolekcija antičkog stakla iz Zadra u ukupnom fundusu Muzeja na Murano čini nekih pet posto, ali u samoj kolekciji antičkog stakla taj postotak procjenjuje se i na 95 posto i, kako kažu tamošnji kustos, ta im je zbirka iznimno vrijedna. Podrijetlo predmeta ne kriju, svi predmeti uredno su popisani i obrađeni u popratnom katalogu kolekcija koje nam kustos pokazuje. Naslovnicu krase upravo primjerci iz Dalmacije, a Zara i Muzej sv. Donata spominju se i na panoima stalnog postava, baš kao i u katalozima o povijesti Muzeja u kojem se napominje kako je odluka prve komisije bila da se umjetnine vrate, no nakon duge diplomatske borbe, odlučeno je da ostanu u Italiji u zamjenu za antičke skulpture. U detalje povijesti tih skulptura ne ulazi se.

Na naš upit mijenja li činjenica da su umjetnine odnesene 1944., a ne 1943. godine kustos u Muzeju Murano sliježe ramenima.

- Bilo je nekoliko pokušaja da se to staklo vrati u Zadar, no odluka komisija ne može se mijenjati. To pripada Italiji, tako je odlučeno - ističe uz pomoć prevoditelja i upućuje nas na ravnateljicu Muzeja za daljnja službena objašnjenja.

Ispisuju nam mail adresu ravnateljice, dodajući kako je dosta zauzeta jer je nadležna za nekoliko muzeja, tako da ćemo možda morati pričekati odgovor. - Intimno vam mogu reći da bih volio da se ti predmeti vrate u Zadar. Važnost toga za struku bila bi ogromna, ali o tome ne odlučuje ni srce ni muzealska struka. To su odluke koje su donesene na najvišoj razini između dviju zemalja, u tome su sudjelovali stručnjaci obiju zemalja i ta je priča, bojim se, pravno završena. Najveći dio tih umjetnina pohranjen je u Arheološkom muzeju u Veneciji i praktički sve donedavno mi uopće nismo imali nikakav kontakt s njima. Promjena je nastupila kad je na čelo muzeja došla kolegica Michela Sediari, osoba neopterećena političkim naslijeđem priče, s kojom smo zadnjih godinu dana započeli suradnju. Ona je bila tu u Zadru, ja sam bio kod njih u Veneciji i dogovorili smo da možemo surađivati na znanstvenoj osnovi, bez ulaženja u politiku. Taj korak, barem što se tiče struke koja sve ove godine bila bez ikakvog uvida u njihove depoe, jest ogroman - priča Gluščević.

U Komisiji za pregled građe iz Zadra 1945. uz kapetana Basila Marriotta, kako u svom tekstu navodi Antonija Mlikota, bili su lokalni stručnjaci Ferdinand Forlati i stanoviti Moschini te dva radnika. Moschinija je brzo zamijenila dr. Bruna Forlati, kasnije službeno zadužena za skrb nad umjetninama. Ferdinand Forlati, pak, bio je predstavnik Zavoda za zaštitu spomenika Venecije kojem su umjetnine iz Zadra i bile predane tako da baš i nije bio potpuno nepristrana osoba. Stručnost nikoga od njih nije bila upitna.

Kirurška preciznost

Procedura, kako je na temelju dokumenata rekonstruirala Mlikota, izgledala je tako da bi radnici podizali poklopce sanduka, odmotali svaki pojedini predmet i pokazivali ih članovima komisije, a oni su predmete popisivali i katalogizrali. Problem je bio taj da uz sanduke nije postojao cjeloviti popis nego samo popis za šest sanduka s građom koja je bila pohranjena u kripti katedrale. Brzo se ustvrdilo da su već u transportu neke stvari nestale. Za sofisticirani pristup atribucijama, vremena nije bilo, pa su u nedostatku boljeg rješenja, tamo gdje se nije moglo drugačije, predmet samo opisivali. To nisu bili jedine prepreke. - Veliki problem predstavljale su im malene staklene bočice za suze u koje su bili ubačeni papiri s brojevima pa je njihovo vađenje zahtijevalo kiruršku preciznost. Komisija je primijetila kako je metoda pakiranja bila je neadekvatna, primjerice nevažni predmeti bili su omotani u debeli karton, a predmeti od stakla nisu. Velike urne bile su zamotane samo u novinski papir i par daščica pa je veliki broj njih bio oštećen ili razbijen. Zlatni je nakit primjerice uzet zajedno s četverostranim izložbenim podloškom iz vitrine muzeja u Zadru i stavljen u sanduk bez ikakve dodatne zaštite. Sitni su predmeti prilikom vađenja iz sanduka otpadali s tog stalka pa je komisija gubila vrijeme na njihovo traženje i čišćenje - navodi Mlikota.

Zanimljivo, članovi Komisije koja je pregledala umjetnine u kratkim minutama predaha gledali su isti prizor u kojem svakodnevno uživaju kustosi koji danas čuvaju zadarsko blago: i s prozora Arheološkog muzeja u Veneciji pruža se pogled na “najljepši salon Europe”, trg Sv. Marka.

Umjetnine, izgleda tako, baš i nisu daleko otišle nakon 1945. godine - tek par metara dalje.

Aktualno karnevalsko ludilo s trga prenijelo se i na zaposlenike koje dočekuju posjetitelje tog muzeja pa ih prikladno razveseljavaju tako što im se obraćuju kroz tube i slična pomagala. Kustosi su bitno ozbiljniji. Baš kao i na Muranu, i oni spremno pokazuju dio izloženih eksponata iz Zadra, ali, razumljivo, paze na to da ne ulaze pretjerano u detalje. Oznaka podrijetla i tu je uredno izložena. Najveći dio građe iz Zadra, dodaju, pohranjen je u depoima. Slušamo očekivanu priču: o toj građi više znaju kolege koji, na žalost, nisu tu, baš kao ni ravnateljica Sediari.

Svejedno, telefonski nas spajaju s njom, a ona na naš upite pristojno, ali odlučno kaže kako je za snimanje depoa potrebna autorizacija. Procedura bi mogla potrajati jer fizički nije u Veneciji, nema pristup mailu... Zaposlenici u Muzeju ispričavaju se zbog pravila i ispraćaju nas uz nezaobilaznu poruku da ne propustimo priliku uživati u karnevalu dok smo tu. Više od toga nije se ni moglo očekivati, za njih je ta priča odavno završena. Uostalom, to je samo varijacija priče o načinima na koje umjetnine diljem svijeta završavaju u muzejima.

Svejedno, ma kako to iracionalno bilo, kad razgledavate, primjerice, geme i luksuzne, ukrasne predmete u Arheološkom muzeju u Veneciji, antičko staklo na Muranu ili pomislite na cijeli niz predmeta u depoima s oznakom Zara, Muzej sv. Donata, ne možete si pomoći da ne pomislite kako to nekako baš i nije u redu. Zdrava logika, uostalom, kaže kako bi njihovo razumijevanje bilo potpunije da su okruženi s predmetima koje pričaju ostatak priče o njima. Nagradno pitanje je: što sad?

Sasvim sigurno jest znakovito što su umjetnine prenesene nakon kapitulacije Italije, kada je status Zadra, kao odvojenog dijela Kraljevine Italije, ozbiljno doveden u pitanje. Štoviše, suprotno onome što se impliciralo desetljećima, blago nije odneseno u vrijeme stabilne Mussolinijeve vlasti ili na njezinom izmaku, nego mjesecima nakon pada Mussolinijeve fašističke države, u očitom dogovoru s njemačkom okupacijskom vlašću.

Svejedno, Gluščević je u pravu kada kaže kako emocije u ovakvim slučajevima ne igraju neku ulogu. Za reviziju ugovora, čak i ako bi postojala spremnost za takvo što, bila bi potrebna lavovska upornost i spremnost nadležnih.

Čije su umjetnine?

Priča oko Zadra i njegova statusa nije ni približno jednostavna. Nakon što je pao Mussolini, NDH je stavila Rimski ugovor izvan snage i zauzela Zadar, no za njima je već 10. rujna stigla njemačka 114. divizija i vojno ga zaposjela. Uskoro su počela saveznička bombardiranja koja su razrušila golemi dio grada. Zadar je ostao pod lokalnom upravom koji su mahom činili Talijani i njemačkom vojnom zaštitom. Pravno je njegov položaj bio još kompliciraniji, formalno je bio dio Kraljevine Italije, tada u rasulu između Mussolinijeve fantomske Socijalne Republike na sjeveru i pod njemačkom okupacijom te saveznika koji su nadirali s juga Apeninskog poluotoka. S njemačkim porazom u Zadar, u rujnu 1944., ulazi Titova partizanska vojska, ali je grad Jugoslaviji službeno pripojen 1947. godine. Promijenio se i narativ pa se o Zadru počelo govoriti kao o oduvijek isključivo (jugo)slavenskom gradu.

Talijani se iseljavaju još od 1944., neki su i likvidirani, tako da je Zadar postao gotovo etnički “čist”.

Čin konačnog kulturnog inkorporiranja u hrvatski, odnosno tadašnji jugoslavenski prostor dolazi s Miroslavom Krležom koji 1951. godine inicirao izložbu “Srebro i zlato Zadra” i za nju napisao i čuveni, istoimeni esej. Posjećuje ga i Tito, a 1953. Akademija raspisuje natječaj za obnovu Zadra.

Odgovor na pitanje čije su umjetnine i nije kompliciran, one su nesumnjivo - zadarske. Problem jest taj što je šezdesetih o tome gdje bi umjetnine trebale biti očito odlučio odgovor na jedno drugo pitanje: čiji je bio Zadar u vrijeme njihova odnošenja?

Nitko nije vodio računa da su umjetnine, bile talijanske ili hrvatske, prije svega zadarske te da bi po svakoj logici prije svega trebale biti u Zadru, bio on talijanski, kakav je bio privremeno (od 1919. - do 1947.) ili hrvatski, kakav je danas.

Izvor:JL,09.02.2014.autor: Adriana Piteša

Treba li blago ipak biti vraćeno u Hrvatsku? jutarnji.hr 

 oooOOOooo

 ISTO:

 Misterij zadarskog blaga: Treba li ono ipak biti vraćeno u Hrvatsku?


Komentari korisnika  RSS feed komentara
 

Prosječna ocjena korisnika

 

Nema komentara

Dodajte Vaš komentar



mXcomment 1.0.6 © 2007-2017 - visualclinic.fr
License Creative Commons - Some rights reserved
« Prethodna   Sljedeća »
 
 

EUROPE
https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/v/t1.0-9/21687882_10209988149760329_7318819602229517779_n.jpg?oh=e5dcb542c735b565706a0515f833cf02&oe=5A3AF0CE

J E S E N

Uzorak Slike

JESEN

Uzorak Slike

JESENJE 
DOBA

Uzorak Slike

UŽIVAJ
Uzorak Slike

AUTUMN

Uzorak Slike

ENJOY-AUTUMN

Uzorak Slike

Pozdrav Jeseni
Uzorak Slike

Uzorak Slike
Uzorak Slike
Uzorak Slike

na pozdravu
suncu
Uzorak Slike





SAT - TIME

Maraška
[Prunus cerasus marasca]
https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/v/t1.0-9/21765161_10209983296358997_1630576005972920658_n.jpg?oh=1bf1b0328cf22b113c1ac1fb0a5f7809&oe=5A3A4E30

S R E T N O !

POSJET - VISIT 


visit counter

from 28.06.2010. -17,30h >
[ till then > 74.859  visits ]



http://previous.presstv.ir/photo/20121208/mozaheb20121208151840420.jpg
2012. NOBEL PEACE PRIZE



CROATIA
01.07.2013.

Ankete





  •  22.05.1992. HR u UN
    01.04.2009. HR u NATO

    01.07.2013. HR u EU



     

     
     WWW






    2010. - 2020.






    IZ PODRUŽNICE

       Motivacijsko pismo članovima

    Podružnice HLZ Zadar a povodom 140 god. HLZ i 68. god. Podružnice Zadar

      Poštovana kolegice/ poštovani kolega,
    Vjerujem kako ste informirani  o uspješno održanoj Godišnjoj skupštini  naše Podružnice. 1. srpnja 2015..  ...opširnije >>>

    IZVJEŠĆE O RADU PODRUŽNICE
     NA SKUPŠTINI HLZ – PODRUŽNICE ZADAR

    a povodom proslave "140 obljetnice HLZ" i 68-me godišnjice Podružnice Zadar HLZ, 1947 - 2014, 1. srpnja 2015.. ...opširnije>>>

     

    Trpimir Goluža: Osiguranje liječnika od
    profnoesionalne odgovornosti još nije riješe

    PREDSJEDNIK HRVATSKE UDRUGE BOLNIČKIH LIJEČNIKA, 26. lipnja 2015....opširnije>>>


    HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA


    Zajedničkom suradnjom  Hrvatske liječničke komore i jedne strane banke nastala je jedinstvena kartica s dvojakom funkcijom.







    140. OBLJETNICA HLZ -Povijest Podružnice Zadar 1947 - 2014

    Prvo liječničko društvo osnovano je i ozakonjeno u Zadru davne 17. prosinca 1868. pod nazivom "Jatro-fizičko društvo" i na taj način uspostavljena je velika aktivnost zadarskih liječnika. opširnije >>>

    LIJEČNICI MEDIJIMA...

    Želimo ispravno informirati javnost u dijelu koji se ne odnosi na "obranu" postupaka...opširnije >>>





    TREĆA DOB...

    Uz rizik da budem optužen za sebičnost nedostojnu liječničke etike, upozoravam na sramotnu pojavu u našem društvu: naši su liječnici nakon umirovljenja marginalizirani do te mjere da se rijetko koji može othrvati depresivnom psihičkom stanju....
    opširnije >>>





    HRVATSKI LIJEČNIČKI SINDIKAT

    Uvođenjem prava liječnika na rad izvan radnog vremena ukinuta je diskriminacija prema liječnicima...opširnije >>>



     
     
     





     
    PAPA FRANJO
    Rođen kao Jorge Mario
    Bergoglio
    (17. decembra
    1936
    , Buenos Aires),
    za papu izabran 13. marta
    2013.



     






    OBNOVIMO BITVU "GALEB"

    danas...


    sutra...

    Inicijativu za obnovu «otočića/bitve Galeb» pokrenuta je u ljetu 2004. god.  ......opširnije>>>

    Dr.sc. Zlatko Begonja, predsjednik MO Brodarica, o Bitvama Brodarice [20.09.2010.]
    ......Bitve s Brodarice>>>

    Prim.mr.sc.dr.med. Želimir Maštrović, vijećnik MO Brodarica, o Kulturocidu na Brodarici
    [03.07.2010.]
    ......Galebu nije bilo mjesta u Bašićevom planu>>>



     22.01.2012.
    RH potpisala Ugovor
     o pristupanju EU
    a 27 država EU ratificira
    pristup Hrvatske>
    EU             -   05.12.11.
    SLOVAČKA  - 17.02.12.
    MAĐARSKA - 14.02.12.
    BUGARSKA - 28.02.12.
    ITALIJA       - 29.02.12.
    MALTA        - 05.03.12.
    HRVATSKA  - 28.03.12.
    LATVIJA      -  02.04.12.
    LITVA          - 08.05.12.
     CIPAR         -  03.05.12.
    ČEŠKA        -  26.06.12.
    IRSKA         -  26.06.12.
    RUMUNIJA   -  02.07.12.
    AUSTRIJA   -  09.07.12.
    ESTONIJA   -  18.09.12.
    POLJSKA     - 16.10.12.
    PORTUGAL -  21.09.12.
    LUKSEMBURG -09.10.12.
    BELGIJA    -     22.10.12.
    ŠPANJOLSKA - 24.10.12.
    GRČKA          -  30.10.12.
    ŠVEDSKA      -  07.11.12.
    FINSKA        -   18.12.12.
    FRANCUSKA  -  28.01.13
    VEL.BRITANIJA -31.01.13
    NIZOZEMSKA  -  05.02.13.
    EK poz.ocjena  - 26.03.13
    SLOVENIJA   -   03.04.13.
    EU Parlam.poz.- 18.04.13.
    DANSKA       -   02.05.13.
    NJEMAČKA     -  16.05.13
     RH postaje tada punopravna
    28 članica  EU


































     
     
     LikeCroatia.hr










    Sala mjeseca

     - ŠALA MJESECA -

    Sala mjeseca

    Ovo je europski vic ...
    Pitaju oca tek rođene bebe:
    - što ste dobili, kćer ili sina?
    - Pa kad poraste nek'se
    samo opredijeli!

    oOo

     U TAMI CRNOGORSKOG
    DISCO CLUBA
     Prilazi momak djevojci.
     - oš plesat
     - oću
     - aj diž se i pleši,
    pusti mene da ja sjednem.

    Sala mjeseca

    - DOKTORSKI -

    Stari doktor kaže
    mladom kolegi:

    'Vidite, medicina je toliko
    napredovala da praktično
    više ni jedan čovjek
    nije zdrav.' 

    oOo

    Kaže jedan liječnik drugom:
    - Ovaj pacijent hitno
    treba biti operiran!
    - Zašto?  Što ima?
    - Novce.

    Sala mjeseca

    Pita sin oca:
    - Tata, šta mama ima
    između nogu?
    - Raj, odgovori on.
    - A ti?
    - Ključ od raja.
    - Pa ovaj, znaš trebalo
    bi da ga mijenjaš,
    susjed ima kopiju!

    oOo

    - VIC O BRAKU–

    Draga,
    što ima za ručak??
    -Ništa mili!!
    -Pa i jučer je bilo
    "ništa"!!
    -E, pa skuhala sam za
    dva dana...

    oOo

    EGLISH JOKE

    Women are like an
    internet virus,

    they enter your life,
    scan your pockets,
    transfer money,
    edit your mind,
    download their problems,
    and
    delete your smile !!!!!

    ooOoo

     Hrvat u Parizu ulazi u
    javnu kuću.

    Prostitutka ga upita:
    - Na koji način želite
    voditi ljubav?
    - Na hrvatski
    - ponosno će on.
    - A ne, ne!
    Nema na kredit!

    oOo

    - MISAO DANA -
    Kratko i jasno

     Za bolesne – postoji
    bolnica
    Za lude – postoji
    ludnica
    Za budale nema ništa,
    zato ih ima svuda

    oOo

    Žene imaju puno
    simptoma
    kad dođu u menopauzu 
    dok muškarci imaju
    samo dva.
    Mozak
    im se počne kurčiti
    a kurac filozofirati.


    oOo

    TEOLOŠKI

    Razgovaraju dva svećenika:

    - "Što misliš hoćmo li
    doživjeti dan kada ćemo
    se moći ženiti?"

    - "Ne znam, ali se nadam
    da naša djeca hoće"

    oOo

    Jeste li znali...?

    oOo

    - JESENSKI -

     Došla žena u posjetu mužu
    u zatvor, pa ga pita:

         Kako se osjećaš, dragi?
    Kao kod kuće - odgovori muž.
    Baš se radujem, a kako to
    kao kod kuće?
    Pa ovako: jelo je neukusno,
    roba neispeglana, nema seksa,
    a ne smijem ni izlaziti!

    -PROLJETNI-

    - Jožek, kad ti gemišt
    najbolje paše?
    - Kad su borovi zeleni.
    - Pa su navek zeleni.
    - Znam.

    - DJEČIJE ŠALE -

     PAPIGA

    -Perice, jesi li ti naučio
    papigu govoriti sve te
    ružne riječi?

    -Ne, ja sam joj samo
    ponavljao riječi koje ne
    smije izgovarati!

    oOo

    - MISAO DESETLJEĆA -

    - MISAO DANA -

    AKO ŽELITE ŽENU
    ODVESTI NA NEKO
    SKUPO MJESTO,
    ODVEDITE JE NA
    BENZINSKU
    PUMPU !!!

    - R E K L I   O  
    Ž E N A M A -

    Kad su žene depresivne,
    ili jedu ili kupuju.
    Muškarci zarate sa
    susjednom zemljom.

    Elayne Boosler

    oOo
    - SUDSKI vs ODVJETNIČKI -

    Odvjetnik:
    Doktore, kada ste radili
    autopsiju, jeste li
    provjerili puls?

    Svjedok:

    Ne.

    oOo

    -iz BiH-

     Nekje v Bosni NATO
    vojak dela sklece ...

    Mujo ga gleda in gleda
    in reče:
    "Jebo' mater, ako ona
    tebi nije pobjegla."

    oOo

    - AKTUAL -

      Kada počinje život ?

    1) Prema rimskom pravu
    život počinje rođenjem...
    2) Prema katoličkoj crkvi
    život počinje začečem...
    3)   Ustvari život počinje
    kad se djeca odsele
    zajedno
    s kućnim ljubimcima!!!!!

    oOo

    Hrvatska istina

    Hrvatska istina,
    na našu žalost!
    Vojnik za 3500 kuna
    riskira život.
    Vatrogasac za 4000
    kuna spašava živote.
    Učitelj za 5500 kuna
    priprema ljude za život.
    Liječnik za 7000 kuna
    spašava i održava živote,
    A saborski zastupnik
    za 20 000 kuna uspijeva
    svima zajebati život!!

    oOo

     Hvali se
    Amerikanac Hrvatu
    kako njegova država
    stalno napreduje,i kako
    se kod njih sve bolje
    i bolje živi, pa kaže:
    "Evo već sutra mi ćemo
    živjeti bolje nego danas.''

    A Hrvat mu odgovara:
    ''Nije to ništa, mi
    već danas živimo
    bolje nego što
    ćemo sutra.''

    oOo 
    CRNOGORSKI ***

    Koja je najveća kletva
    u Crnoj Gori?
    - Dabogada te zvali
    iz biroa rada.









    JESI LI TI ZADRANIN ?
    - JESAM, ČITAM ZADARSKI LIST...



    ... I ZNAM SVE O ZADRU!

     
    Uzorak Slike

     
     
     
     
    © 2017 Zadarska Brodarica
    Čitate informativni nekomercijalni portal koji je nastao s najboljim namjerama da vas informira i zabavi.
    Kopiranje, citiranj kao i korištenje materijala sa ovog portala je dozvoljeno
    ali samo sa dobrim namjerama