Taj kulturocid nikad neće biti oprošten!
03.07.2010.
Ronioci Kluba su spremni za restauraciju i novac i dalje čeka odobrenje
i podršku Grada jer je, uz podmorske, potrebno izvesti još i
građevinske radove. Jednu od sedam povijesnih bitvi na gradskom predjelu Brodarica već neko
vrijeme "krasi" zeleni prekrivač omotan konopima i bruškinima.
Instalacija za koju se baš ne zna što predstavlja, na naizgled običnom
stupu za vezivanje brodova, za mnoge ima puno dublje značenje. Bitva/otočić "Galeb" - stanje danas... ...te otočić/bitva "Galeb"- nadamo se sutra...
Zeleni prekrivač bi ipak trebao biti lako rješiv problem, za razliku od
susjedne, osme bitve "Galeb" čija se obnova pretvorila u dugogodišnju
agoniju. Naizgled obični stup za vezivanje brodova je zapravo vrlo
važan povijesni simbol Brodarice i Zadra uopće, a otočić/bitva Galeb,
osim povijesnog značaja ima i burnu sadašnjicu. više-klikni>Read
more>dolje + FOTOGALERIJA
Kako kaže dr. Želimir Maštrović, vijećnik Mjesnog odbora Brodarica i
autor web stranice brodaricazadarmastrovic.net, treba očuvati važne
materijalne dokaze pomorske tradicije Brodarice i Zadra, a bombardirani
i oronuli otočić/bitva Galeb već godinama čeka obnovu.
Pilot je čuvao Brodaricu
- Galeb su bombardirale savezničke snage u Drugom svjetskom ratu i
to čak ne direktno. Izgleda da je taj pilot ipak bio čovjek i bilo mu
je žao bombardirati prekrasnu Brodaricu pa je bombardirao more. U tom
napadu je razrušena bitva, ostatke otočića je još s vremenom nagrizlo
more, a možda i kanalizacijski sustav koji je prema njemu izlazio.
Izgleda da je već sada dio otočića koji je pod morem u puno gorem
stanju nego prije dvije godine. Dr. Želimir Maštrović, viječnik MO Brodarica
Želimo da taj otočić/bitva izgleda kao
ostalih sedam. Bio bi strašan kulturocid, a i veliki maritimni problem
za plovidbu kad bi se Galeb zanemario i pustio da potone ispod razine
mora, govori Maštrović.
Bombe plušte u moru izpred Brodarice, nastradao je otočić/bitva "Galeb", razdrman i presječen je kameni stup-bitve [snimak US AIR FORCE]
U svojim nastojanjima za obnovu tog otočića Maštrović i ostali su
imali i sreće. Prvo, bitva koja bi se na njega trebala postaviti,
pronađena je prilikom kopanja kanalizacije na Relji, u
Zrinsko-frankopanskoj ulici 2006. godine.
- Bitve na Brodarici datiraju iz 17. i 18. stoljeća. Gradile su se
pod austrijskom upravom kada je Zadar bio glavni grad pokrajine
Dalmacije. Ova pronađena na Relji je starija, pretpostavlja se da je iz
15. stoljeća i da se koristila u uvali Jazine gdje su se vezivali plići
brodovi, priča Maštrović.
Bitva ukradena - nađena
Uz odobrenje tadašnjeg gradonačelnika dr. Živka Kolege, ubrzo je
preseljena na Obalu kneza Trpimira, pokraj Marexa. Nakon godinu dana
bitva teška jednu tonu netragom je nestala preko noći. Tada je postala
popularna u zadarskim krugovima s obzirom da su se gotovo svi digli na
noge da se pronađe. I zaista, anonimni telefonski poziv dr.sc. Zlatku Begonji,
predsjedniku MO-a Brodarica, otkrio je da se ukradena bitva nalazi na
otoku Pagu uz cestu Pag-Novalja u neposrednoj blizini plaže Sv. Duh, i
to među smećem u vrtači na petnaestak metara dubine. Uz dobru
organizaciju i opet - malo sreće, bitva se vratila kući i od tada i
dalje čeka svoje mjesto pod suncem na otočiću Galeb. "Nova" bitva ispred derutnog otočića/bitve "Galeb", prije krađe
...bitva nakon krađe, "Galeb", kupačica i brodovi na Brodarici, čekaju...ljude koji vole Grad ! Iako se još onda govorilo o skorom rješavanju tog projekta, Maštroviću nije jasno što je u međuvremenu pošlo po zlu.
Iz Grada doznajemo da za sada planova vezanih za Galeb nema...
- Izgleda da je inicijativa o otočiću/bitvi ostala samo na ideji. Ne
postoji nikakva odluka o obnovi niti je predviđena iz gradskog
proračuna za ovu godinu, no stupit ćemo u kontakt s Mjesnim odborom
Brodarica i razgovarati o daljnjim akcijama, rekla je Ivana Dadić,
stručna suradnica za protokol i informiranje građana. TRI OD SEDAM BITVI U UVALI DRAŽANICA VELA
Kako je ispričao Maštrović, inicijativu za obnovu otočića/bitve
Galeb pokrenuli su 2004. godine Tihomil Maštrović i Antonio Parić.
Did je osigurao nešto novca
- Pridružio im se i Danijel Telesmanić Did, koji je već osigurao
nešto novca u Zadarskoj županiji, a započeti su i razgovori s Klubom za
podvodne aktivnosti Zadar za pomoć u podvodnim radovima. Od jeseni
2005. akciju prihvaća i MO Brodarica. Sljedeće godine tadašnji
predsjednik MO Brodarica, Budislav Taraš šalje pismo gradonačelniku
Kolegi u kojem moli za podršku u obnovi i ističe da se projekt obnove
Galeba ne sukobljava s projektom Nikole Bašića "Maraska park", to jest
"Lungo mare". U to smo se i uvjerili Telesmanić i ja kad nam je Kolega
pokazao nacrte. Ipak, bitve nisu ni uključene u sam projekt kao
povijesno, turistički i maritimno važni spomenici što me razočaralo.
No, važno je da između njih i tih projekata nije bilo kolizije, govori
Maštrović dodajući da je novac, osiguran od Županije, dostavljen Klubu
za podvodne aktivnosti Zadar.
- Ronioci Kluba su spremni za restauraciju i novac i dalje čeka
odobrenje i podršku Grada jer je, uz podmorske, potrebno izvesti još i
građevinske radove. S obzirom da se ne radi o gradnji, već samo o
restauraciji postojećeg objekta, koliko znam, nije potrebna ni
građevinska dozvola za te radove. To je kao krpanje rupe na cesti.
Nitko nikad protiv ovog projekta nije ustao, ali isto tako, već dugo
postoji inicijativa, a nikako da se realizira, napominje Maštrović. Brodovi se dalje vezuju uz povijesne BITVE na Brodarici
Do kada će stara bitva čekati položena na travi, Maštroviću nije
jasno. Jedino u što je siguran da, ako to tako ostane, "taj kulturocid
nikad neće biti oprošten". Na Vitrenjaku se nekad vršilo žito... Da bi objasnio zašto su bitve simbol Brodarice i zašto su im toliko važne, Maštrović se vraća u daleku povijest.
- Brodarica je bila jedno od važnih pomorskih predgrađa Zadra. Na
Vitrenjaku [MO Puntamika] se vršilo žito, to jest stvarao kruh, na Voštarnici
(Cerariji) se stvaralo svjetlo, to jest voštane svijeće. Na Brodarici
(Barcagnja) se vršila gospodarska razmjena morem Zadra i cijelih Ravnih
kotara s ostatkom svijeta. Bilo je to tako u 16., 17. i 18. stoljeću
sve do rušenja gradskih zidina i formiranja novih riva, priča
Maštrović. Kako nastavlja, brodovi su bivali sve veći i nisu
uplovljavali do same rive, već su se vezali za bitve na otočićima. Ranjena povijesna bitva "Galeb" kroz sidro starih jedrenjaka...
- Teret se prenosio splavima i čamcima. U ranijim danima teret bi
se, čim bi stigao na Brodaricu, odmah na mazgama prenosio u grad, gdje
bi se čuvao unutar zidina kako ga Turci ne bi pokrali, navodi Maštrović
dodajući da se baš zato i nikakvi objekti nisu gradili izvan zidina
grada do odlaska Turaka iz Vrane. Dakle, više je razloga zašto se ime
Brodarice veže za riječ brod, a kako se brodovi vežu za bitve, koje
krase uvalu Draženicu Velu na Brodarici, one se žele sačuvati kao kulturno
dobro tog gradskog predjela. ...iako ranjen "Galeb" ponosno sa kupaćima pozdravlja kruzer...
...ili prima svoje vjerne posjetiteljice, a tek da nije ranjen...
- Na Brodarici je smješten i Pomorski muzej Zadar, tamo živi oko
15.000 stanovnika od kojih je 7.158 birača i mislim da Brodarica zaista
zaslužuje očuvanje svog simbola, kao što zadarska pomorska tradicija
zaslužuje da o njoj svjedoči spomenik u moru, ističe Maštrović. Zadarske "bitve" s Brodarice i Pomorstvo u trajnoj su vezi Izvor:ZL,03.07.2010,Katina Baždarić ...spasimo galeb...spasimo galeb...spasimo galeb... Taj kulturocid nikad neće biti oprošten! - Zadarski list
Zadarska Brodarica - Pismo za gradonačelnika
Zadarska Brodarica - UKRADENA BITVA TEŠKA JEDNU TONU VRAĆENA KUĆI Zadarska Brodarica - BITVA "GALEB" - stanje podmorja JEDNA OD TUŽNIH BITVI U PREDIVNOJ UVALI DRAŽANICA VELA [ex uvali Val' de Maestralo, kako su je Talijani dekroatizirali 1920. g.]
Dr. Maštrović: BORIT ĆEMO SE ZA NAŠU ZADARSKU BRODARICU |