Grad Zadar je jedinica lokalne samouprave u sastavu Zadarske županije. Gradska tijela su: Gradsko vijeće s 27 viječnika, poglavarstvo s 9 članova i gradonačelnik. Grad ima u sastavu 36 mjesnih odbora, 15 naselja te 72.718 stanovnika popis 2001.godine a popis 2011. godine 75.082 stanovnika (poEU),bez okolice kao i Županije. Sjedište Grada je: 23000 Zadar, Narodni trg 1.
na vrhu tornja katedrale Sv. Stošije bdije nad gradom i okreće se u smjeru vjetra
SVI ZADARSKI (GRADO)NAČELNICI Pod raznom vlašću sve do 1920. - Zadar je bio Glavni grad Dalmacije
Mletačka Republika 1409. - 1797.
-o- Austro Ugarska monarhija 1797. - 1805
-o- Ilirske Provincije Napoleonove 1805. - 1813.
Trifun Pasquale 1805. - 1806.
Petar Damijani od Vrgade 1806. - 1811. Andrija Borelli Vranski 1812. - 1814.
Austro Ugarska K'n'K monarhija 1913. -1918.
Nikola Pappafava
1814. - 1818.
Francesco de Sanfermo 1818. - 1830. Antonio Alesani 1830. - 1832. Antonio Cernizza (Crnica) 1832. - 1840. Giulio Parma 1840. - 1840. Antonio Rolli 1840. - 1841. Franjo Borelli Vranski 1841. - 1844. Antonio Nekić 1844. - 1848. Marko Cernizza (Crnica) 1848. - 1858. Antonio Nekić 1858. - 1861. Kuzma Benja Posedarski 1861. - 1874.
7.lipnja 1897. deseti izbor za poglavarstvo Nikola Trigari 1874. - 1899. Luigi Ziliotto 1900. - 1916. Matej Škarić 1916. - 1818. Alfons Borelli 1918. - 1918.
Republika Italija Talijanska teritorija Zadar
1920. - 1943.
Luigi Zilioto 1918. - 1922. Ascania Persicalli 1922. - 1922. Vicko Fabiani 1922. - 1941. Mario Sani 1941. - 1941. Ivan Salghetti-Drioli 1941. - 1943.
Njemačka vojna uprava 1943. -1944.
Karlo Höeberth 1943. - 1944. -o-
SFR Jugoslavija 1945. -1990. SR Hrvatska
Ivo Dražević 1945. - 1946. Krsto Đerđa 1946. - 1947. Drago Labar 1948. - 1950. Mladen Buljevac 1950. Branko Modrić 1950. Edvin Andrović 1951. Ante Maštrović Nino 1951. - 1952. četverogodišnji mandat Ante Sorić Golub 1952. - 1956. Albin Švorinić 1956. - 1960. Jovan Jokić 1960. - 1963. Drago Strenja 1963. - 1967. Kažimir Zanki 1967. - 1972. Julian Padelin 1972. - 1974. predsjednik skupštine općine Zadar Šime Patrk 1974. -1979. Ivica Maštruko 1979. - 1986. Josip Vlahović 1986. - 1990.
OBALA KNEZA TRPIMIRA (od 1 do br. 36, parni neparni) ULICA ASJE PETRIČIĆ ULICA VATROSLAVA JAGIĆA ULICA IVANA GUNDULIĆA ULICA S.S. KRANJČEVIĆA PUT PETRIĆA PUT NINA (svi neparni i bb) ULICA IVANA LUKAČIĆA ULICA IVANA MEŠTROVIĆA(svi neparni) ULICA IVANA ZAJCA ULICA LOVRE MATAČIĆA [PUT DIMNJAČARA] ULICA MIROSLAVA KRLEŽE ULICA GRGE OŠTRIĆA ULICA VJEKOSLAVA MAŠTROVIĆA ULICA VINKA JELIĆA ULICA VATROSLAVA LISINSKOG ULICA PETRA KASANDRIĆA ULICA LUKE SORKOČEVIĆA ULICA JAKOVA GOTOVCA ULICA FERDE LIVADIĆA ULICA ĐURE SUDETE LUKORANSKA ULICA DINARSKA ULICA PRILAZ SIDE KOŠUTIĆ PUT DIKLA (neparni od 1-29, parni od 2-42) RASKRIŽJE NIN-BOKANJAC ULICA ANTUNA MIHANOVIĆA ULICA BRUNE BUŠIĆA ULICA DUBRAVKA DUJŠIN ULICA GRGURA NINSKOG ULICA JOSIPA KOSORA ULICA IVE VOJNOVIĆA ULICA JOSIPA KOZARCA ULICA JOSIPA RUNJANINA ULICA MILKE TRNINE ULICA MAKA DIZDARA (svi parni) ULICA STANKA VRAZA ULICA ZINKE KUNC LAZARETSKA ULICA PUT BOKANJCA (neparni od 1-61b i bb) PUT NINA (parni do 206) ULICA BRANIMIRA GUŠIĆA ULICA FRA GRGE MARTIĆA ULICA FRA LUJE MARUNE ULICA FRANJE KUHAĆA ULICA GOSPE MASLINSKE ULICA JEROLIMA MIRKOVIĆA ULICA JOZE IVAKIĆA ULICA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA ULICA MILE BUDAKA ULICA NIKOLE STRMIĆA ULICA STJEPANA GUNJAČE ULICA VJEKOSLAVA FICHERTA ULICA ZADARSKIH BRATOVŠTINA
PODČETVRTI BRODARICE: „Maraska park“, „Melada“- zapadna polovica, „Belafuža“, „Petrići“ [Put Petrića], „Mocire“ , „Sfinga“, i najveća "Barići" ["Barićevi" vs "Drošanjica",s najviše kuća 1945.g.- danas stopljene oko zgrade MO Brodarice].
CRKVE:
Uznesenje BDM “Gospe Maslinske“, Kapelica obitelji Andrović
GROBLJE:
„Belafuža“
Sfinga u uvali Dražanica vela na Brodarici
Bar kod br. 7
Caffe kod br. 13
Kavana na br. 21
Kineski restoran na br. 21a
Restoran na br. 23
Hotel Hrešć na br. 28
ŠETNICA...
...KADA?
LUKOBRAN - ĐIGA NAJJUŽNIJI DIO BRODARICE
BARKAJOLI VEĆ STOLJEĆIMA POVEZUJU BRODARICU S POLUOTOKOM [STARI GRAD]
painter Jenniffer Garreth
ZADARSKI BARKAJOLI
Zadar od 14. stoljeća
gaji tradiciju barkajola (lat. barcatores), građana kojima je zadarska komuna u
srednjem vijeku davala pravo da za određenu naknadu svojim barkama prevoze
ljude ili teret u gradskoj luci. Zadarski barkajoli su tako i danas jedan od
zaštitnih simbola grada Zadra. Oni već sedam stoljeća s malim čamcima na vesla
povezuju dva kraja gradske luke po svim vremenskim uvjetima, štedeći na taj
način vrijeme svojim vjernim putnicima. Ova tradicija se već stoljećima prenosi
s koljena na koljeno u nekoliko obitelji, a uspjela se održati unatoč
izazovima modernog vremena.
SAMO GRAD KOJI IMA SVOJ DNEVNI LIST, SVOJ TJEDNIK, SVOJ RADIO, SVOJU TELEVIZIJU MOŽE POSTATI VELEGRAD [METROPOLA]
Želimo vam dobrodošlicu na portalu Zadarske Brodarice. Zbog tehničkih problema na servisu BLOG.hr odlučili smo se preseliti na novu platformu. Nadamo se da vam se sviđa.
Portal is catalogue by motigo webstats as: Information and documentation general
Est. Sept. 16, 2007.
PREPORUČAM - TOP PAGE : 1. - 10. !
POSJETITE SVIH159 STRANICAPORTALA-INFO&FUN ili LIJEVO U GLAVNOM IZBORNIKU PO TEMATSKIM SKUPINAMA, ili DESNO KAO NAJČITANIJI ČLANCI..
Poruke, prilozi, ideje ili kritike na>
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Maribor je postao europska prijestolnica kulture u 2012. godini.
Potvrđeno je to i na svečanosti, koju je otvorio Danilo Tuerk, slovenski
predsjednik, uz nazočnost brojnih visokih uzvanika.
Želite li stipendiju za Central European University?
Ovo vam je posljednja prilika
17.01.2012.
Natječaj za upis i stipendije objavljen je na internetskom portalu www.stipendije.info
Central European University (CEU), međunarodno
sveučilište za diplomsko (Master) i poslijediplomsko (PhD) obrazovanje
iz područja društvenih i humanističkih znanosti te zaštite okoliša i
matematike u Budimpešti, uputilo je posljednji poziv za natječaj za
stipendije.
Natječaj za upis i stipendije objavljen je na internetskom portalu
www.stipendije.info , a završni rok za prijavu je 25. siječnja
2012.godine. Smješten u samom srcu Europe, CEU izvodi međunarodno priznate studijske
programe na engleskom jeziku te pruža financijsku potporu za studij
većini upisanih studenata.
Unas se popušta svakoj posuđenici iz engleskog jezika, bilo da
joj je engleski izvor, bilo da je posrednik. Englezi su silom
pokorili sada bivše kolonije, a milom se sada pokoravamo sami. Nakon burne
povijesti engleski je izgubio svoj prvotni germanski oblik i uvelike se
romanizirao te je takav pronesen širom svijeta. S vremenom je svoju fleksiju sveo na
minimum i nadoknadio to bogatstvom rječnika kojim prodire u svijeta.
Prednost je engleskog pojednostavljena morfologija i međunarodni rječnik, pa se svatko tko svlada
puke osnove toga jezika i nešto izgovora može zanijeti iluzijom da ga
umije govoriti. Gubitkom fleksije, s pojednostavljenom morfologijom, lakoćom
sklapanja složenica, mogućnošću pretvaranja imenica u glagole i obratno, uklanjajući
razliku između pridjeva i priloga, taj je jezik postao opće dobro, jezik svih
jezika, a možda i opće zlo.
Ranih osamdesetih godina prošloga stoljeća bio sam poprilično aktivan u međunarodnoj znanstvenoj zajednici u područjima kibernetike i lingvistike. U to doba sudjelovah i u radu Europskoga Kluba, udruge europskih entuzijasta. Europska je Zajednica tada bila naša nada i budućnost, a kako se počela širiti na mnoga jezična područja, bilo je pitanje kako najdjelotvornije usustaviti prevodilačku službu za velike količine spisa.
Iz Europskoga smo se Kluba zalagali da se u prevodilačku službu uvede meta-jezik, što bi bilo smanjilo potrebnu količinu prevoditelja na odprilike desetinu. No, kao što znamo po suludoj veličini (i skupoći) prevodilačke službe sadašnjega Europskoga Sjedinjenja (Europske Unije), taj naš prijedlog, uz svo naše zalaganje, nikada nije usvojen. Jest, doduše, da stoga mnogo više prevoditelja ima radno mjesto, a plaćaju ih ionako svi pučani Europe zajedno.
Ivica Kostelić pobjednik u Wengenu!: Nije mi jasno odakle ovolika prednost
S 23. mjesta nakon spustaške prve vožnje Ivica Kostelić
probio se do prvoga nakon druge slalomske na prvome ovosezonskom
superkombinacijskom natjecanju Svjetskog kupa skijaša održanom u
švicarskom Wengenu.
Uvjerljivo najboljim vremenom druge, slalomske vožnje (48.75 stotinki)
branitelj naslova u Svjetskom kupu nadoknadio je gotovo tri pune sekunde
zaostatka za Švicarcem Beatom Feuzom, vodećim skijašem
nakon spusta, koji je na kraju završio na drugom mjestu s 20 stotinki
zaostatka. Svejedno je uskoro 25 godišnji Švicarac bio oduševljen na
cilju, jer njegov dosad najbolji plasman u superkombinaciji bilo je
deseto mjesto.
1. Italija: putnici u panici skakali s broda, poginulo osam osoba, svih 127 Hrvata spašeno
2. Hrvatski brodolomci se vratili kući; Spašeno još troje putnika
3. Kapetanu talijanskog kruzera prijeti 15 godina zatvora
4. Spasioci pronašli dvoje putnika
<<<<<<>>>>>>
14.01.2012.
Italija: putnici u panici skakali s broda, poginulo osam osoba, svih 127 Hrvata spašeno (FOTO)
Brod je isplovio iz Civitavecchie prema Savoni u petak 13.01.2012. godine na sedmodnevno
krstarenje po zapadnome Sredozemnom moru
Još nije poznat konačan broj mrtvih u brodolomu krstaša „Coste
Concordije“, jednoga od tri identična najveća talijanska putnička broda,
u petak uvečer nedaleko toscanskoga Ljiljanova otoka (Isola del
Giglio).
U subotu ujutro prefekt u Grossetu Giuseppe Linardi izvijestio je o šest mrtvih i više nestalih, ali Carmen Bartolomeo,
jedna od novinarki među putnicima govori da na popisu spašenih manjka
tridesetak članova kuhinjskog osoblja, više od dvadeset članova posade
itd. Po posljednjim vijestima oni su zarobljeni o nedostupnom dijelu
trupa, još pod morem.
Prema posljednjim informacijama agencije poginulo je osam osoba, a 14 je ozlijeđeno. Na „Costi Concordiji“ je, tvrdi Rai, bilo ukupno 4229 osoba, a točno 70 medostaje i vode se kao nestali. Bilo je ukupno 127 putnika hrvatskih državljana. Potpuni popis
putnika je Costa Crociere predala novinarima tek u ranim popodnevnim
satima u subotu.
1. Milinović NIJE osnovao HDZ u Gospiću i NIJE član stranke od 1989.
2. Milinović nije jedan od utemeljitelja i član HDZ-a od 1989.?
<<<<<<>>>>>>
KITIO SE TUĐIM PERJEM
Bivši saborski zastupnik tvrdi: Milinović NIJE osnovao HDZ u Gospiću i NIJE član stranke od 1989.
11.01.2012.
Potpredsjednik HDZ-a DarkoMilinović u jučerašnjem je DnevnikuNoveTV, između ostalog, izjavio da je član HDZ-a od 1989. godine te da je jedan od utemeljitelja stranke, piše Dnevnik.hr.
- Ja sam član Hrvatske demokratske zajednice od 1989. godine,
dakle, jedan od osnivača HDZ-a i u ovih dvadesetak i nešto godina sam
učestvovao u svim procesima HDZ-a i svim njezinim pobjedama - izjavio je
u jučerašnjem Dnevniku Nove TV donedavni ministar zdravstva Darko Milinović. Na navedenu je tvrdnju reagirao MiroslavPetry, bivši saborski zastupnik, koji je Milinovićeve riječi opisao neistinitima.
Robert Fajt / CROPIX
- Ne može se bilo tko 'kititi' i lažno predstavljati pred hrvatskom
javnosti pa makar se radilo o visokopozicioniranom dužnosniku HDZ-a -
stoji u priopćenju Miroslava Petryja.
Održite vlažnost kože konzumiranjem kruha od cjelovitih žitarica i riže. Poželjno je jesti blitvu i žumanjke
Od prehlade i blijede kože do lošeg raspoloženja... Zimi se često
osjećamo i izgledamo loše, a sada znanstvenici tvrde da za to nije krivo
samo tmurno i hladno vrijeme nego i naša prehrana. Upravo zbog toga
trebamo pripaziti što i kako jedemo.
A kako bismo ublažili ili
spriječili tegobe poput zimske depresije, suhe kože, skijaških opeklina
ili nedostatka energije, donosimo pregled koju hranu konzumirati i kako
se boriti protiv tih zimskih napasti.
ZA EU 66% birača, PROTIV 33%! Milanović: Prvi put u povijesti ovako veliku odluku donijeli smo sami
22:59 - Da smo odbacili ulazak u EU kreditnirejting bi nam pao za dan
ili dva. I vrlo bismo teško zaustavili njegov pad. Ovaj uspjeh daje nam
temelj za borbu da ga zadržimo i povećamo. Gospodarski, politički,
obrazovno, kulturološki, pravno kako god želite - ulazak u EU donosi
napredak. Gospodarski smo dobili atest da smo normalni - rekao je prvi
potpredsjednik vlade Radimir Čačić.
22:31 - U najnovijoj objavi DIP-a obrađeno je 99,45 posto
biračkih mjesta. ZA ulazak u Europsku uniju glasovalo je 66,27 posto
građana. PROTIV je zaokružilo 33,14 posto ljudi. Referendumu se prema
zadnjim podacima odazvalio tek 43,67 posto građana.
66, 25 posto Hrvata glasalo za ulazak Hrvatske u Europsku uniju
22.01.2012.
Hrvatska je odlučila Europskoj uniji reći
"DA"! Prvi neslužbeni rezultati Državnog izbornog povjerenstva iza 22
sata, s 99.11 posto obrađenih izbornih jedinica, pokazali su kako je na
pitanje želite li da Hrvatska uđe u Europsku uniju ZA zaokružilo 66,25
posto građana, dok je protiv bilo 33,15 posto. Na referendum je izašlo
1.952.119 od 4.470.201 birača ili 43,67 posto.
Do 22 sata u Zadarskoj županiji obrađeno je 225 od 259 biračkih mjesta, gdje se 41.467 građana izjasnilo za, a 25.676 protiv ulaska Hrvatske u Europsku uniju. U samom gradu Zadru 19.398 građana na referendumu
bilo je za ulazak u EU, što čini 61,79 posto. Protiv ulaska Hrvatske u
EU u izjasnilo se 25.676 građana ili 37,94 posto.
Podružnica Zbora liječnika
Hrvatske je u Zadru osnovana 11. listopada
1947. godine, za nama je 60
godina plodonosnog rada na promociji
stručnog i znanstvenog usavršavanja svojih članova, te unapređenju
znanstveno istraživačkog rada, kao prvoj i osnovnoj zadaći Hrvatskog
liječničkog zbora. ...opširnije >>>
AKTIVNOSTI PODRUŽNICE
Nedostatak liječnika, ogroman rast troškova liječenja, ograničene mogućnosti državnog zdravstvenog osiguranja, razvoj privatnih zdravstvenih osiguranja pitanja su od vrhunske državne važnosti, koja mogu ugroziti daljnji razvoj društva. ...opširnije>>>
APEL ZA JAVNOST
Kao
predsjednica HLZ Podružnica Zadar, želim ukratko predstaviti našu
Podružnicu. Osnovana je 1948 g. Od tada je bilo više i manje aktivnih
godina, te različiti broj članova. Posljednjih godina, aktivnosti su
nešto utihnule, a broj članova, odnosno onih koji plaćaju članarinu
je...opširnije>>>
HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA
Zajedničkom suradnjom Hrvatske liječničke
komore i jedne strane banke nastala je jedinstvena kartica s dvojakom funkcijom.
U veljači 2009. godine bit će 135 godina uspješnog neprekidnog djelovanja Hrvatskoga liječničkog zbora. Sve
važne obljetnice HLZ-a obvezuju nas da ih na dostojan način predstavimo i
obilježimo. opširnije >>>
LIJEČNICI MEDIJIMA...
Želimo ispravno informirati javnost u dijelu koji se ne odnosi na “obranu” postupaka koji se ne mogu opravdavati i omogućiti zaključivanje na osnovi točnih premisa. Nedostatak informacija upropaštava ugled i karijeru kolega koji nisu krivi opširnije >>>
TREĆA DOB...
Uz rizik da budem optužen za sebičnost nedostojnu liječničke etike, upozoravam na sramotnu pojavu u našem društvu: naši su liječnici nakon umirovljenja marginalizirani do te mjere da se rijetko koji može othrvati depresivnom psihičkom stanju.... opširnije >>>
HRVATSKI LIJEČNIČKI SINDIKAT
Uvođenjem prava liječnika na rad izvan radnog vremena ukinuta je diskriminacija prema liječnicima. Liječnici kao građani po Ustavu i zakonu moraju biti ravnopravni. opširnije >>>
OBNOVIMO BITVU "GALEB"
danas...
sutra...
Inicijativu za obnovu «otočića/bitve Galeb» pokrenuta je u ljetu 2004. god. ......opširnije>>>
Dr.sc. Zlatko Begonja, predsjednik MO Brodarica, o Bitvama Brodarice [20.09.2010.] ......Bitve s Brodarice>>>
Čitate informativni nekomercijalni portal koji je nastao s najboljim namjerama da vas informira i zabavi.
Kopiranje, citiranj kao i korištenje materijala sa ovog portala je dozvoljeno
ali samo sa dobrim namjerama
